Rusko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je u srijedu da će Moskva smatrati te objekte i skladišta „legitimnim ciljevima“, ako SAD rasporede nuklearno oružje u sjevernoj Evropi.
„Ne morate biti vojni strateg da biste shvatili da bi takvi objekti predstavljali izvor direktne prijetnje i da bi, naravno, neminovno bili uvršteni na listu legitimnih ciljeva u scenariju direktnog vojnog sukoba između naše zemlje i NATO“, rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na brifingu za novinare, a prenosi ruska državna novinska agencija TASS.
Njeni komentari su uslijedili nekoliko dana nakon što je finski predsjednik Aleksandar Stub rekao da bi nedavno članstvo njegove zemlje u NATO-u moglo Finskoj da obezbijedi „pravi resurs nuklearnog odvraćanja“ u vidu američkih projektila. Govoreći o ovoj temi u petak, Stub je dodao da će finska vlada morati da odluči da li da promijeni zakone kako bi dozvolila raspoređivanje nuklearnog oružja u zemlji.
Američki zvaničnici nijesu javno komentarisali Stubove izjave, niti su izjavili da će nuklearno oružje biti raspoređeno u Finskoj, prenosi Njuzvik .
Poslije Zaharove, govorio je i Peskov
Zaharova je, s druge strane, rekla da ukoliko američko nuklearno oružje bude isporučeno Finskoj ili nekoj drugoj zemlji sjeverne Evrope, „bezbjednost zemalja u koje to oružje stiže nikako neće biti pojačana, već naprotiv, ugrožena”.
Ona je takođe upozorila finsku javnost na Stubove komentare. "Veliko je pitanje u kojoj su mjeri građani Finske svjesni rizika sa kojima će morati da se suoče. Takva odluka će zaista mnogo promijeniti u kontekstu bezbjednosti zemlje i drugih važnih pitanja za tu zemlju", rekla je Zaharova. Kako je prenio TASS, ona je dodala da bi razmještanje nuklearnog oružja u zemljama blizu ruskih granica neizbježno dovelo do vojnog sukoba između Rusije i NATO.
Finska je u aprilu prošle godine postala članica NATO-a, što je više nego udvostručilo granicu NATO-a sa Rusijom. Ulazak Finske u Zapadnu vojnu alijansu mnogi posmatrači vide kao diplomatski udarac ruskom autokrati Vladimiru Putinu , koji je rekao da je jedan od njegovih ciljeva u ratu sa Ukrajinom da spriječi širenje NATO-a na granice Rusije, ali je upravo invazija na Ukrajinu koja je navela Finsku i Švedsku da istovremeno podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022.
Prošlog mjeseca, Švedska je preskočila posljednju prepreku za članstvo kada je mađarski parlament odobrio ulazak zemlje u NATO. Proces članstva će biti završen kada Švedska dostavi zvaničnu dokumentaciju.
Međutim, Zaharova nije jedina u Kremlju koja se posljednjih dana ponovo oglasila na temu nuklearnog oružja. Kako se navodi u najnovijem izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISV), različiti zvaničnici Kremlja nastavljaju da izdaju upozorenja u okviru tekućih ruskih informativnih operacija čiji je cilj slabljenje i odvraćanje zapadne podrške i pomoći Ukrajini. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je u srijedu da će Rusija upotrebiti nuklearno oružje samo ako „nešto“ ugrozi postojanje Rusije.
„Pregledajte i otkažite ugovore“
Peskov je takođe optužio Zapad da „rutinizira“ temu nuklearnog rata, koji je Peskov nazvao „izuzetno opasnim“ i „neodgovornim“.
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko rekla je da Moskva mora da preispita i poništi međunarodne sporazume koji ne služe nacionalnim interesima Rusije, posebno neke međunarodne sporazume koje je potpisao bivši prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Rusije. Sovjetski Savez Nikita Hruščov i drugi sovjetski i ruski lideri.
Njena izjava ukazuje na interes Rusije za otkazivanje širokog spektra međunarodnih sporazuma, uključujući potencijalno sporazum o neširenju nuklearnog oružja i neke druge bezbjednosne sporazume. ISV je nedavno upozorio da više zvaničnika Kremlja, uključujući i samog ruskog predsjednika, „zvecka nuklearnim oružjem“, ali njihovi analitičari i dalje procjenjuju da je ruska nuklearna eskalacija u Ukrajini i šire malo vjerovatna.