Fransoa Oland, čovjek koji je juče pobijedio francuskog lidera u prvom krugu trke za predsjednika države, obećao da će biti "normalan predsjednik"
Kao vodeći u drugi krug predsjedničke trke ulazi socijalista uglađenih manira s kojim bi Francuzima mogli da, poslije hiperaktivnog pa i histeričnog Sarkozija, dobiju "normalnog predsjednika".
Fransoa Oland, čovjek koji je juče pobijedio francuskog lidera u prvom krugu trke za predsjednika države, obećao je da će raditi na konsenzusu i biti "normalan predsjednik", za razliku od hiperaktivnog i agresivnog Sarkozija, s kojim će se suočiti u drugom krugu predsjedničkih izbora 6. maja, piše zvanična francuska agencija.
"Naredni šef države mora biti potpuna suprotnost Nikoli Sarkoziju", rekao je Oland, kome je išlo u prilog razočaranje javnosti u zemlji u Sarkozijev bombastičan stil, pa se glasanje pretvorilo u referendum o ličnosti njegovog protivnika.
Francuska agencija ističe, međutim, da su proteklih nedjelja došle do izražaja i Olandove slabosti - nedostatak iskustva, nezanimljiv imidž, njegova ideološka "blagost" - dok je Sarkozi davao zamajac svojoj kampanji.
Oland, socijalista star 57 godina, i dalje je, međutim, favorit u trci za šefa države, a ankete pokazuju da ima dobru prednost u odnosu na desničarskog rivala za drugi krug izbora.
Štićenik bivšeg predsjedavajućeg Evropske komisije Žaka Delora, Oland pripada generaciji koja je stasala pod poslednjim socijalističkim predsjednikom Fransoa Miteranom, koji je sa tog položaja otišao 1995. godine, piše francuska agencija.
Rođen u sjevernom gradu Ruanu 1954. godine, Oland je sin doktora, koji je bio naklonjen ekstremnoj desnici, i socijalne radnice.
Obrazovao se na elitnoj Visokoj školi za administrativne poslove (ENA), gdje je 1978. godine upoznao Segolen Rojal, i sa njom je započeo tridesetogodišnju vezu.
Kada je Miteran došao na vlast 1981, Oland je ušao u trku sa Žakom Širakom, koji je kasnije postao francuski predsjednik, za predstavljanje centralnog departmana Korez u parlamentu, ali je izgubio.
Širak je nastavio da gaji simpatije prema svom nekadašnjem protivniku i čak je jednom rekao da će za njega glasati, mada je kasnije kazao da je to bila šala.
Oland je to mjesto osvojio 1988. godine, a zatim je reizabran 1997, 2002. i 2007.
Na čelu Socijalističke partije nalazio se od 1997. godine do 2008, kada ga je zamijenio bivši ministar rada Martin Obri, koga je pobijedio na partijskim izborima za predsjedničkog kandidata u oktobru prošle godine.
Pojedinci su željeli da Oland uđe u trku za mjesto predsjednika 2007, ali je Rojal tada postala vodeći socijalistički kandidat.
Par, koji je do tada imao četvoro djece, razveo se prije izbora, ali se to saznalo tek pošto je Rojal poražena.
AFP navodi da je Oland sada u vezi sa političkom novinarkom Valeri Trirveler, koja ga je, navodno, podstakla da oslabi 10 kilograma i kupi naočare sa tanjim okvirom za predsjedničku kampanju.
Olandu se dosta zamjeralo što nema dovoljno iskustva, jer nikada nije vodio nijedno ministarstvo, niti bio na visokoj funkciji, a čak su ga i kritičari iz njegovog tabora optuživali da je neodlučan.
On je izronio kao predsjednički kandidat socijalista tek pošto je bivši šef Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Stros-Kan, koga su smatrali favoritom u duelu sa Sarkozijem, upleo u seksualni skandal, u maju prošle godine u SAD. Mnog u Francuskoj misle da je skandal zapravo plod političke igre protivnika.
Oland je za ove izbore predstavio klasičnu socijalističku platformu, uz obećanje da će povećati poreze za bogate i socijalna davanja i stvoriti hiljade radnih mjesta.
Pojedince je zabrinulo to što je izjavio da je "svijet finansija njegov neprijatelj", dok drugi procjenjuju da će se Oland pokazati kao znatno pragmatičniji lider.
Stručnjaci kažu da će za Olandov uspon do vlasti, ukoliko uđe u Jelisejsku palatu, biti zaslužne koliko okolnosti, toliko i njegova politička pronicljivost.
(Tanjug)