Vrhovni sud Španije oslobodio je sudiju Baltazara Garsona u slučaju istrage o nestalima za vrijeme Frankove diktature, rekao je izvor iz pravosuđa
Španski sudija (56), poznat po istragama o kršenju ljudskih prava, osuđen je, međutim, 9. februara na 11 godina zabrane bavljenja svojom profesijom zbog slučaja "prisluškivanja". Garsonu, koji je suspendovan sa funkcije 2010. godine, time je praktično zapečaćena karijera.
Garsonu se sudilo po optužnici da je naložio prisluškivanje razgovora pritvorenika i njihovih advokata u politički osjetljivom slučaju korupcije u koji je bilo umiješano nekoliko važnih poslovnih ljudi u Madridu i Valensiji.
U slučaju istrage o nestalima, tužbu protiv Garsona podnijela su dva udruženja ekstremne desnice, optužujući ga da je prekršio Zakon o amnestiji usvojen u oktobru 1977, dvije godine nakon smrti Fransiska Franka. Taj zakon je imao za cilj da obavije tišinom mračne godine Španskog građanskog rata (1936-39) i period diktature (1939-1975).
Na početku suđenja, Garsonov advokat, ali i tužilac, zatražili su obustavljanje postupka što je sud odbio.
Garson je 2006. na molbu članova porodica žrtava pokušao da rasvijetli sudbinu oko 114.000 nestalih. On je, međutim, 2008. odustao od dalje istrage zbog protivljenja tužilaštva koje je smatralo da postoji rizik da se čitav slučaj proglasi za "inkviziciju" što je nespojivo sa pravnom državom.
Garson je, istovremeno, oduvijek smatrao da su slučajevi nestalih osoba zločin protiv čovječnosti, koji ne zastarijeva.
Sudija Garson je poznat po podizanju optužnice protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea, pripremi optužnice protiv Osame bin Ladena, a razmatrao je i podizanje optužnice protiv zvaničnika administracije predsjednika SAD Džordža Buša zbog mučenja ljudi.
On je takođe pripremio dokaze da je lider Al Kaide Osama bin Laden u Španiji pripremio jedan dio terorističkih napada na SAD 11.
septembra 2001. godine.
(Beta)