Građani Letonije su na referendumu velikom većinom glasova odbacili predlog da ruski bude drugi zvanični jezik u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Analitičari navode da je referendum pojačao etničke tenzije u toj zemlji i izazvao obnovio kritike Rusije prema Letoniji.
Glasanje je održano na inicijativu letonskog proruskog lobija, koji tvrdi da su ruskoj govornoj manjini uskraćena jednaka prava od kada se Letonija otcijepila od SSSR-a 1991. godine.
Brojni Letonci smatraju da je glasanje, koje je podržao Kremlj, pokušaj da se ponovo govori o nezavisnosti i vraćanje nekadašnje sovjetske države pod sferu uticaja Rusije.
"Ovo je glasanje o temeljima letonske države", rekao je premijer Letonije Valdis Dombrovskis nakon što je na referendumu glasao "ne".
Prema preliminarnim rezultatima glasanja i glasova prebrojanih u 830 od 1035 glasačkih mjesta, opciju "ne" odabralo je 76 odsto Letonaca a samo 24 je bilo "protiv".
Skoro trećina od oko dva miliona stanovnika Letonije, govori ruski jezik, mada svi nemaju pravo da glasaju i mnogi od njih to ne mogu jer nisu radili testove na letonskom jeziku što je jedan od uslova za dobijanje državljanstva.
Još jedan od pokazatelja emotivnosti ovog pitanja jeste to što je izlaznost bila rekordna za referendum održan u postsovjetskom periodu. Na referendum je izašlo 1,09 miliona glasača što je više nego 2003. godine kada se izjašnjavalo o ulasku Letonije u EU.
Letonija je 1991. godine ostvarila nezavisnost nakon što je 50 godina bila u sastavu SSSR-a. Zakoni usvajani poslije sticanja nezavisnosti Letonije odobravani su radi smanjenja ruskog uticaja i jačanja letonskog jezika i kulture.
(Srna)