Naučnici su prilično sigurni da će klimatske promjene uticati na to da se trenutna struktura šuma promijeni.
Neke vrste drveća će izumrijeti, posebno ako klimatske promjene budu tako brze kako najavljuju ekolozi i klimatski stručnjaci.
Stefan Kloc iz Centra za istraživanje životne sredine Helmholc u Haleu procjenjuje da će do 2080. godine, u najgorem slučaju, 50 odsto stabala u šumama biti druge vrste nego što je danas.
Nemoguće promjene već se događaju, tako da se danas smokve i masline mogu naći kako rastu po Njemačkoj, a Kloc kaže da je već na jugu Alpa vidio i palme koje su uspjele da prežive i prezime u zaštiti hrastove šume - prenosi Radio "Dojče vele".
Iako je i dalje sporno koliko je čovjek kriv za klimatsku promjenu, sigurno je da je baš čovjek kriv što će na čitavim područjima nestati stabala, jer nisu toliko ugroženi hrastovi, koliko zimzeleno drveće kao što je smreka.
Kod savjeta šta činiti, naučnici moraju dobro da razmisle. Previše je nepoznanica, ne samo o biljnom i životinjskom svijetu, nego i kako će se vrijeme promijeniti, imajući u vidu sve češće oluje, periode obilnih padavina koje potkopavaju šumsko tlo, ali i snažnih vjetrova koji obaraju drveće.
Jedini savjet koji naučnici mogu dati jeste da, posebno kod pošumljavanja, treba ostaviti da raste što je moguće više različitih vrsta drveća.
Neka će se osušiti i nestati, ali ona koja će se prilagoditi, zauzeće njihovo mesto. Stručno bi se to moglo nazvati "raspršivanje rizika", ali to nam jedino preostaje. Čak i ako se otkrije hrastov "gen za toplinu", potrajaće sigurno nekoliko stotina godina dok taj "super-hrast" ne zamijeni stabla koja će uginuti.
(SRNA)