Egipatsko ministarstvo zdravlja je saopštilo da je 20 ljudi poginulo u sukobima policije i demonstranata. EU osudila nasilje.
Ministarstvo je, takođe, saopštio da je u sukobima koji su počeli u subotu povrijeđeno 1.750 ljudi, ali nije precizirano da li su među mrtvima i povrijeđenima demonstranti ili uključuju policajce i vojnike, prenio je Rojters.
Policija je juče, drugog dana nasilja u egipatskoj prestonici, pokušala da pendrecima i suzavcem rastjera na hiljade demonstranata koji traže brži prelazak vlasti na civilne organe i okončanje privremenog vojnog rukovodstva zemlje.
Vojna uprava je kao rokove za prenos vlasti najavila kraj 2012. ili početak 2013. godine, ali demonstranti traže da se objavi tačan datum. Sve veći broj Egipćana, međutim, traži da vojna uprava odmah ode i da je zamjeni privremeni civilni savjet.
Novim ovlašćenjima Vojnog savjeta protive se i islamističke i liberalne grupe u Egiptu, mada se međusobno nadmeću, uoči održavanja parlamentarnih izbora 28. novembra.
"Izuzetno sam zabrinuta zbog nereda i žestokih sukoba u Egiptu, posebno na Trgu Tahrir ovog vikenda", navela je u saopštenju Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
Ona je u saopštenju izrazila žaljenje zbog žrtava i pozvala na mir i uzdržanost, najoštrije osuđujući nasilje.
Sukobi snaga bezbjednosti i demonstranata na kairskom trgu Tahrir produbili su nedoumicu o tome šta je pošlo naopako posle svrgavanja Mubaraka u februaru ove godine i dolaska vojske na vlast.
Vojska je u međuvremenu učvrstila svoju poziciju, dajući sebi velika ovlašćenja dok je upravljanje državom neodlučno, a građani Egipta su zabrinuti zbog nereda na ulicama i slabe privrede.
"Da sam napustio Egipat uoči revolucije 24. januara i vratio se danas, ne bih ni znao da je bilo revolucije, osim po manje sigurnosti i privredi koja propada", izjavio je egipatski reformista i dobitnik Nobelove nagrade za mir Mohamed el Baradej prošle sedmice.
Grupe mladih koje su organizovale osamnaestodnevni ustanak protiv Mubaraka koji je počeo 25. januara su marginalizovane i izolovane.
"Nije trebalo da napuštamo ulice. Vojsci smo predali vlast na srebrnom tanjiru. Revolucionari su prerano otišli kući. Pokupili smo plijen i otišli pre završetka bitke", rekao je aktivista Ahmed Imam (33) o januarskom ustanku.
Nezadovoljstva zbog načina na koji vojska upravlja tranzicionim periodom kulminiralo je ovog vikenda sukobima na kairskom Trgu Tahrir u kojima je poginulo najmanje 20 ljudi, a više stotina je povrijeđeno.
Demonstranti su prvo tražili da vojska brzo objavi datum prenosa vlasti na civilnu vladu, ali se raspoloženje promijenilo u nedelju posle pokušaja snaga bezbjednosti da uklone demonstrante sa Trg Tahrir.
Demonstranti sada kažu da su generali samo produžetak Mubarakovog režima i traže od feldmaršala Huseina Tantavija i savjeta generala da odstupe u korist privremenih civilnih vlasti.
Prvi postrevolucionarni izbori u Egiptu počinju 28. novembra i očekuje se da će većinu osvojiti islamske partije poput uticajne Muslimanske braće, ali ostaje sumnja da li će buduća vlada imati snage da se suprotstavi generalima.
Vojska je već tražila da nadzire komisiju koja će pisati novi ustav, zahtijevajući ulogu "čuvara" ustava, što bi značilo da će vojni budžet biti tajan, a da će vojska imati pravo veta u izradi ustava.
Generali su se, između ostalog, okrenuli omraženim Mubarakovim zakonima o vanrednom stanju, tajnim službama je omogućeno da zadrže većinu svojih službenika.
"Razvili su (vojska) neprijateljstvo prema nama, a njihov govor je pun aluzija na stranu zavjeru, paranoje i ksenofobije. Mislim da su uvjereni da Egipćani nisu spremni za demokratiju", ocijenio je stav vojske aktivista za ljudska prava Hosam Bagat.
Neki aktivisti smatraju da revolucionari nisu znali svoje jake i slabe strane u tenutku kada je Mubarak podnio ostavku, dok drugi vjeruju da su demonstranti pogriješili što podršku naroda nisu brzo pretočili u političke stranke, a odbijanje pregovora s generalima udaljilo ih je od odlučivanja.
Vojsku izgleda najviše plaši što će prvi put od državnog udara 1952. godine neki civil pokušati da kontroliše vojsku, koja je za vrijeme mandata četiri predsjednika postala država u državi sa velikim ekonomskim i političkim uticajem na Egipat.
Sve veće ekonomske nedaće i nesigurnost naveli su mnoge Egipaćane da posumnjaju da li je revolucija bila stvarno dobra.
Stopa kriminala je povećana, vjerski sukobi su u porastu, a policija se još nije vratila na ulice, što je vojska iskoristila da sebe predstavi kao spasitelja.
(MONDO/agencije)