Više od 48 miliona Francuza danas je pozvano da u prvom krugu parlamentarnih izbora glasa za 577 poslanika, piše Kurir.
Centristi predsjednika Emanuela Makrona se nadaju da će posle drugog kruga zakazanog naredne nedelje, osvojiti apsolutnu većinu kako bi sproveli reforme koje je Makron obećao početkom maja na početku svog drugog mandata.
Izborna kampanja, koja nije izazvala veliko interesovanje Francuza i zbog čega se očekuje mali odziv na glasanju, završena je u petak uveče, prenijeli su tamošnji mediji.
Kandidati do zatvaranja birališta večeras u 20.00 nemaju pravo da govore u medijima ili da putuju, dok je objavljivanje anketa zabranjeno, podsjetila je francuska onlajn BFMTV.
Glasanje u francuskim prekomorskim teritorijama održano je u subotu.
Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, Makronova centristička koalicija Zajedno i savez levičarskih stranaka koji predvodi lider radikalne levice Žan-Lik Melanšon dobili bi približne rezultate između 26 i 27 odsto.
Na trećem mjestu bi bila ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje liderke Marin Le Pen, a na četvrtom desničarski Republikanci.
Francuzi će glasati o kandidatima za 577 poslanika, a za apsolutnu većinu je potrebno osvajanje najmanje 289 poslaničkih mesta.
Drugi krug parlamentarnih izbora zakazan je za 19. jun.
Prvi rezultati izlaznih anketa očekuju se ubrzo po zatvaranju birališta.
Prijeti mu neželjena rekonstrukcija vlade?
Ako predsjednikov savez Zajedno zadrži većinu, on će moći da nastavi da vlada kao i prije. Ne uspije li, to bi moglo da dovede do koalicije sa drugim strankama na desnici i neželjene rekonstrukcije vlade.
Pobjeda lijeve koalicije, koju analitičari ne smatraju vjerovatnom, ali ni nemogućom, bila bi katastrofa za Makrona i probudila bi zle duhove teške "kohabitacije", kada su premijer i predsjednik različitih političkih orijentacija, koja je u prošlosti paralizovala francusku politiku.
Levičar Žan-Lik Melanšon, bivši marksista, već je jasno rekao da ima ambiciju da postane premijer i da želi da uguši Makronove planove za podizanje starosne granice za ulazak u penziju, premda bi predsjednik zadržao kontrolu nad spoljnom politikom, zaključuje Kurir.