Belgijske frankofonske i flamanske partije postigle su dogovor oko institucionalnih reformi koje bi trebalo da omoguće formiranje vlade.
Vlada bi trebala da bude formirana do narednog samita EU 17. i 18. oktobra, javljaju belgijski i francuski mediji.
Detalji dogovora biće poznati u utorak kada će se sporazum naći pred parlamentom, izjavili su u flamanskoj partiji N-va novinarima.
Problem koji je riješen u subotu, nakon 482 dana pregovora, je zahtijev Flandrije za još većim stepenom autonomije.
Flandrija je, između ostalog, zahtijevala da se novac iz budžeta njene pokrajine ne prebacuje u socijalni sistem Valonije.
Put ovom dogovoru otvorio je septembarski kompromis oko statusa opština Hal-Vilvorde koje su smještene na periferiji Brisela, ali i u Flandriji u kojima je nekoliko desetina hiljada frankofona zahtijevalo jezičku ravnopravnost. To je suprotno Ustavu koji oštro dijeli zemlju na jezičke zajednice.
Prema analizama medija, političari su sklopili dogovor i pod prijetnjom agencije Mudis da će smanjiti rejting belgijskog spoljnog duga, kako zbog potrebe velike dokapitalizacije banke Deksia i zbog činjenice da zemlja nema vladu.
Ovo je šesta institucionalna reforma Belgije, a vođa valonskog Reformističkog pokreta Šarl Mišel okarakterisao je dogovor kojim se regionima daje veća vlast istorijskom i vrlo dubokom kao i "najznačajnijim od Drugog svjetskog rata".
"Uravnoteženi federalizam, baziran na međusobnom poštovanju", opisali su ovu reformu frankofonski demohrišćani.
Belgija je još 21. februara oborila svjetski rekord nakon što je bila bez Vlade 249 dana.
Belgijske regione je do sada finansirala savezna vlada ali sporazum koji je postignut u subotu omogućava da porez od 10,7 milijardi evra naplaćuju regioni, što im daje izvjesnu fiskalnu autonomiju koju su Flamanci željeli.
Veća ovlašćenja regiona biće primjenjena i u drugim oblastima uključujući zdravstvo, socijalna pitanja i zakone u saobraćaju.
Sam sporazum o državnoj reformi neće, međutim, riješiti sve probleme, pošto pregovarači tek treba da se dogovore o budžetu za narednu godinu i sastavu vladajuće koalicije, navode agencije.
Ipak, sporazumom se rješava glavna tačka sporenja između pet miliona Valonaca koji govore francuski jezik, koji su željeli da napuste postojeće državne institucije i oko šest miliona Flamanaca koji govore holandski, koji su insistirali na samoupravi.
(SRNA)