Firenca slavi Orijanu Falači

FIRENCA 19. 4. - U Firenci, rodnom gradu slavne, ali i ništa manje kontroverzne italijanske novinarke Orijane Falači, u petak se otvorila velika izložba posvećena njenom radu i životu, saznaje Tanjug.

Poznata po svom reskom, nimalo nježnom stilu intervjuisanja, Falačijeva (1929-2006) je bila jedna od prvih žena ratnih dopisnika, a poslednjih godina života oglasila se i žestokim napadima na islam pa je optuživana za podsticanje mržnje prema muslimanima.

Na konferenciji za štampu održanoj u četvrtak, šef regionalne uprave Toskane Rikardo Nenčini je opisao Orijanu Falači kao "apsolutno atipičnu i džangrizavu, ali divnu osobu", navela je italijanska agencija ANSA.

Radeći za "Korijere dela Sera" i "Europeo" ona je napravila seriju izuzetnih intervjua sa nekima od najmoćnijih ljudi svijeta, kao što su Henri Kisindžer, Jaser Arafat, Golda Meir, pukovnik Gadafi, Indira Gandi, ajatolah Homeini i Deng Sijaoping, a kada su Iranci pokušali da je natjeraju da nosi maramu, prkosno ju je strgla s glave.

Uspjela je da Kisindžera navede da rat u Vijetnamu nazove "beskorisnim", pa je on kasnije, s tim u vezi, pričao kako je to bio "najkatastrofalniji intervju koji je ikada imao s predstavnicima sedme sile".

Na izložbi su predstavljene brojne lične stvari poznate novinarke, kao što su koketni šeširići, naočare, pisaće mašine, bilješke, knjige objavljene na raznim jezicima, slike koje prikazuju brežuljke i puteve Toskane, kao i veliki broj fotografija.

"Orijana je, u stvari, bila veoma stidljiva osoba - sasvim suprotno slici koju svijet ima o njoj - ali je voljela da se slika", rekao je njen nećak i kustos izložbe Edoardo Peraci.

Izložba je podijeljena na dvije lokacije u gradu, pa su tako u palati Mediči Rikardi prikazani njeni počeci, porodična i lična istorija, antifašističko doba njene mladosti i prvi koraci u novinarstvu.

Postavka u palati Pančatiki posvećena je kasnijem životu Falačijeve i periodu kada je bila ratni izvještač i pisac.

Izloženi su njeni kasetofoni, audio snimak čuvenog intervjua koji je vodila s tadašnjim američkim državnim sekretarom Henrijem Kisindžerom, kao i maskirni ranac koji je nosila u Vijetnamu, a u kojem su bile instrukcije šta da bude učinjeno s njenim tijelom ako pogine.

Izloženi su, takođe, neki od članaka koje je napisala za ugledni list "Korijere dela Sera" poslednjih godina života.

"Željeli smo da se više usredsredimo na Orijaninu ljubav prema rodnoj Firenci, a manje na polemike iz njenih poznih godina", objasnio je Peraci.

Falačijeva je izazvala burne reakcije svojim dvjema knjigama protiv islama koje su objavljene poslije napada na SAD od 11. septembra 2001, a u kojima je islam označen kao represivan.

Orijana je najpre pokazala svoj borbeni duh kada se kao tinejdžerka priključila Pokretu otpora koji se u Drugom svjetskom ratu opirao Musolinijevom fašizmu i, kasnije, nacističkoj okupaciji Italije.

Kasnije je postala ratni dopisnik i izveštavala iz Vijetnama, bliskoistočnih sukoba, i pobuna u Latinskoj Americi. Ranjena je 1968. tokom protesta protiv Olimpijade u Meksiko Sitiju.

Falači je pisala i za vodeće listove iz SAD - "Vašington Post", "Njujork Tajms" i "Lajf", kao i za "Nuvel Observater" (Francuska) i "Štern" (Nemačka).

Autorka je i niza bestselera među kojima je najpoznatije "Pismo nerođenom djetetu" iz 1975, knjiga koja je godinama bila na vrhu popularnosti u Italiji.

Njene knjige su prodavane u milionskim tiražima u 30 zemalja svijeta, uključujući Kinu, Japan, Tajland i arapski svet.

Falači je pozne godine života provela uglavnom živjeći na njujorškom Menhetnu, a u rodnu Firencu vratila se 2006, samo nekoliko nedjelja pred smrt.

(MONDO)