Međunarodni tim naučnika došao je do zaključka, proučavajući gene australijskih Aboridžina, da su njihovi preci bili prvi istraživači
Otkrića, objavljena u američkom listu "Sajns", bacaju novo svijetlo na migraciju ljudi iz Afrike i nagovještavaju da su Aboridžini potomci rijetkih i hrabrih avanturista koji su se preselili 24.000 godina ranije od ostatka čovječanstva.
"Australijski Aboridžini potiču od prvih istraživača", rekao je vođa time Eske Vilerslev sa Univerziteta u Kopenhagenu.
"Dok su preci Evropljana i Azijata sjedjeli negdje u Africi ili na Bliskom istoku, preci australijskih Aboridžina brzo su se raširili i bili su prvi moderni ljudi koji su prolazili kroz nepoznatu teritoriju Azije da bi konačno prešli more i smjestili se u Australiji", objasnio je on. "To je bilo stvarno nevjerovatno putovanje koje je iziskivalo izvanrednu sposobnost preživljavanja i hrabrost", dodao je Vilerslev.
Otkrića naučnika zasnovana su na analizi 100 godina starog uvojka kose koji je jednom britanskom antropologu poklonio Aboridžin iz Zapadne Australije.
Istraživači su izdvojili DNK i nisu pronašli "nikakav genetski input modernih evropskih Australijanaca" što, smatraju oni, pokazuje da su Aboridžini preko Azije došli u Australiju u prvom i odvojenom talasu migracije. Ovaj dokaz pokazuje da su se "preci Aboridžina odvojili od predaka ostatka populacije prije 64 do 75.000 godina i da su u Australiju došli prije oko 50.000 godina", navodi se u studiji.
Genetsku istoriju Australijanaca teško je odrediti, jer naučnici nemaju DNK ostatke fosilizovanih kostiju kao što je to bio slučaj sa ostacima Neandertalaca pronađenim u hladnim pećinama Evrope i Rusije gdje je DNK materijal ostao očuvan.
Najnovija studija pokazuje da su Aboridžini "jedna od najstarijih populacija van Afrike" kao i "populacija sa najdužom vezom sa zemljom u kojoj žive danas", navodi se u studiji.
(MONDO)