Američka laka nafta na Njujorškoj robnoj berzi trenutno košta 113,99 dolara za barel, nakon što je tokom ranijeg poslovanja dostigla novi rekord od 114,53 dolara. Tri puta je skuplja nego 2002. godine, kada je počeo uspon cijena te energetske sirovine.
Evropski "brent" na Medjunarodnoj berzi petroleja u Londonu za isporuku u junu ugovara se po 111,67 dolara.
Dalje kretanje cijena nafte i derivata moglo bi da zavisi od najnovijeg izvještaja američkog ministarstva energetike o stanju zaliha u SAD, ocjenjuju trgovci.
Slab dolar, zajedno s dobrom tražnjom, u najvećoj mjeri doprinosi skoku cijena nafte, ali i ostalih sirovina - kukuruza, zlata i pirinča na rekordne nivoe, ukazuju analitičari.
Veći priliv sredstava investicionih fondova u energetski sektor takodje podstiče cijene nafte jer investitori na taj način nastoje da se zaštite od posljedica inflacije.
U isto vrijeme, zemlje veliki potrošači i dalje su zabrinute zbog moguće nestašice nafte na tržistu, pa je britanski premijer Gordon Braun apelovao na zemlje članice organizacije OPEK da povećaju proizvodnju kako bi, većom ponudom, zaustavile dalji uspon cijena.
OPEK, koji obezbjedjuje više od trećine nafte na svjetskom tržištu, medjutim, tvrdi da su isporuke tog energenta dovoljne i da su visoke cijene posljedica špekulisanja na tržištu.
Iranski ministar za naftu Golamhusein Nozari je danas doveo u pitanje potrebu da OPEK poveća proizvodnju kako bi smirio cijene, odbacujući time apele vodećih zapadnih zemalja da kartel poveća isporuke nafte na tržište.
"Zašto bi OPEK pokušavao da snizi cijene? Neka Amerika i Britanija nastave da zahtijevaju", uzvratio je Nozari novinarima na pitanje da prokomentariše apele zvaničnog Vašingtona i Londona upućene naftnom kartelu, tokom održavanja konferencije o energiji u Teheranu.
(Tanjug)