Ajman Al Zavahiri, koji je i zvanično naslijedio Osamu bin Ladena na čelu Al Kaide, poslednjih godina važio je za "glavni mozak" terorističke mreže.
Bin Laden i Zavahiri su "braća po oružju" još od 1998, a njihov poslednji zajednički nastup bio je na televiziji Al džazira 10. septembra 2003. godine.
Na snimku, njih dvojica šetaju na nekoj planini, pozivaju na džihad i hvale napad 11. septembra 2001. i otmičare aviona koji su srušili Svjetski trgovinski centar u Njujorku.
Po zanimanju očni hirurg, Zavahiri je važio za Osaminu "desnu ruku", ideologa i portparola Al Kaide, a neki stručnjaci za terorizam vjeruju da je baš on bio "mozak operacije" u napadima na Njujork i Vašington 11. septembra.
Na američkoj listi 22 najtraženijih terorista iz 2001. bio je "broj dva", odmah iza Bin Ladena, a Amerikanci su ucjenili njegovu glavu na 25 miliona dolara.
Prema amerčkim izvorima, poslednji put viđen je oktobra 2001. u Avganistanu, a počeo je da se krije kad je u toj zemlji svrgnut talibanski režim.
Vjeruje se da se krije u planinskoj oblasti duž avganistansko-pakistanske granice, uz pomoć lokalnih plemena.
Po ocjenama američkih obavještajaca, Al Kaida će se teško oporaviti posle smrti Osame jer je Ajman al Zavahiri osorna osoba koja izaziva podjele, a nedostaju mu harizma i mistika kojima je Bin Laden držao zajedno razne frakcije Al Kaide.
Zavahiri je vodio godinama operacije Al Kaide dok je Bin Laden bio odsječen od svijeta, pošto u svom skrovištu u Pakistanu nije imao ni telefon ni internet, što je učinilo da bude sveden na status figure, kažu stručcnjaci za terorizam.
Smatra se da danas najveću pretnju po SAD predstavlja ogranak Al Kaide u Jemenu, koja je daleko od centrale u Pakistanu.
Zavahiri je rođen u Kairu, 19. juna 1951, u uglednoj porodici doktora i naučnika iz srednje klase. Njegov djeda, Rabija al Zavahiri, bio je veliki imam Al Azhara, centra učenja sunitskih muslimana na Bliskom istoku, dok je jedan od njegovih ujaka bio prvi generalni sekretar Arapske lige, a otac univerzitetski profesor.
Rano se uključio u politiku i već sa 15 godina uhapšen je kao član Muslimanske braće, najstarije i najveće islamističke organizacije u Egiptu.
Politička aktivnost nije zaustavila njegovo školovanje, pa je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kairu diplomirao 1974, a četiri godine kasnije stekao i master diplomu hirurga.
Po završetku studija, nastavio je porodičnu tradiciju i izgradio kliniku u predgrađu Kaira, ali su ga ubrzo privukle radikalne grupe koje su pozivale na svrgavanje egipatske vlade.
Još 1973, odmah po osnivanju, učlanio se u grupu Egipatski džihad, a 1981. je zajedno sa stotinama istomišljenika priveden posle atentata na egipatskog predsjednika Anvara Sadata.
Iako je oslobođen optužbi za umješanost u Sadatovo ubistvo, Zavahiri je osuđen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i služio je trogodišnju zatvorsku kaznu. Kako tvrde zatvorenici koji su robijali s njim, Zavahiri je redovno mučen i prebijan u zatvoru u Egiptu i, kako tvrde, to iskustvo ga je pretvorilo u fanatika i nasilnog ekstremistu.
Posle puštanja iz zatvora, 1985, Zavahiri je otišao u Saudijsku Arabiju, potom u Pakistan, a onda i u Avganistan - gdje je osnovao frakciju Egipatskog džihada, dok je radio kad doktor tokom sovjetske okupacije.
Vođstvo u Egipatskom džihadu preuzeo je 1993, kada se grupa ponovo pojavila na sceni u Egiptu, i bio je ključna figura iza serije napada na članove vlade, a 1997. američki Stejt department ga je označio kao vođu grupe koja stoji iza napada na strane turiste u Luksoru.
Dvije godine kasnije, egipatski vojni sud ga je u odsustvu osudio na smrt zbog uloge u brojnim terorističkim napadima.
Vjeruje sa da je devedesetoh proputovao svijetom u potrazi za skloništem i izvorima finansiranja.
Godinama posle povlačenja Sovjeta iz Avganistana, vjeruje se da je živio u Bugarskoj, Danskoj i Svajcarskoj, te da s falsifikovanim pasošima povremeno boravio na Balkanu, u Austriji, Jemenu, Iraku, Iranu i na Filipinima.
Po tvrdnjama bečkog dnevnika “Esterajh”, Bin Laden i Al Zavahiri su, uz znanje SAD, devedesetih prebacili do pola milijarde dolara - preko humanitarne organizacije “Third World Relief Agency" - Aliji Izetbegoviću i to je novac kojim je postavljena fundamentalistička garda. Treći korpus bosansko-muslimanske vojske nosilo je ime “Mudžahid” i sastojao se od 5.000 muslimanskih boraca obučenih u Sudanu.
Vojno, ovi fundamentalistički borci podržani su od strane SAD, koje su im napadima iz vazduha pripremali teren, a Bin Laden je koordinirao američke napade, tvrdi “Esterajh”.
Navodno je od decembra 1996. proveo i šest mjeseci u ruskom pritvoru, pošto je zadržan bez važeće vize za Čečeniju - ali je uspio da sakrije pravi identitet.
Vjeruje se da se 1997. preselio u avganistanski grad Džalalabad, gdje je bilo i sjedište Bin Ladena, a godinu dana kasnije njegov Egipatski džihad je zajedno sa još pet islamističkih grupa.
Posle bombaških napada na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 1998. godine iza kojih je stajala ova organizacija, Amerikanci su bombardovali kampove za obuku u Avganistanu, a Zavahiri u telefonskom razgovoru s jednim pakistanskim novinarom rekao: "Recite Americi da nas njihova bombardovanja, pritnje i akti agresije ne plaše. Rat je tek počeo.“
(MONDO)