Na Montenegroberzi je za prvih devet mjeseci zaključeno samo 1,4 hiljade poslova, što je alarmantniji podatak od lošijeg poslovanja većine kompanija iz sastava indeksa MNSE10, ocijenio je direktor sektora finansijskih tržišta u Hipoketarnoj banci, Gojko Maksimović
Maksimović je, komentarišući finansijske performanse kompanija iz sastava indeksa MNSE10 za prvih šest mjeseci ove godine, koju je objavila Montenegroberza, kazao da te podatke ne smatra alarmantnim sa stanovišta tržišta kapitala.
"Restriktivne mjere, zatvaranje granica i ograničavanje kretanja stranih turista, reflektovale su se na smanjivanje privredne aktivnosti. Pad prihoda je direktna posljedica navedene situacije. Za samo tržište kapitala, po mom mišljenju, alarmantniji podatak predstavlja činjenica da je za prvih devet mjeseci na Montenegroberzi zaključeno samo 1,4 hiljade poslova", rekao je Maksimović agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, ukoliko se nastavi taj trend, crnogorsko tržište kapitala će godinu završiti sa manje od dvije hiljade zaključenih poslova.
"To je u odnosu na prethodnu godinu oko 30 odsto niže, a ako bi gledali dvije godine iza nas, to je 62 odsto niže zaključenih poslova na berzi", precizirao je Maksimoivć.
On je naveo da to predstavlja alarmantniji podatak, posebno ako se uzme u obzir činjenica da u ovoj godini sve strane berze bilježe skoro pa rekordne brojke po pitanju ostvarenih prometa i zaključenih poslova.
"Naravno da su i na ino tržištima najbolje kompanije ostvarile značajne padove po pitanju prihoda i neto dobiti, ali aktivnosti investitora na tim tržištima su bile intenzivnije", ocijenio je Maksimović.
Kako je kazao, strah, panika i euforija su prirodne reakcije ljudi koje se javljaju na tržištima u momentima krize, a zbog istih su se mnogi odlučivali na zatvaranje ili započinjanje investicija, pa su gotovo svuda prometi na berzama bili veći u odnosu na prošlu godinu.
"Kod nas, nažalost, imamo situaciju da se aktivnost iz godine u godinu smanjuje, da učesnici na tržištu žive ili preživljavaju od 'velikih' transakcija, koje po pravilu i ne predstavljaju tržišni proizvod. U periodima finansijske krize najveća opasnost prijeti od likvidnosti, a nažalost, još jednom se naše tržište pokazalo kao nelikvidno", smatra Maksimović.
Montenegroberza je nedavno objavila podatke u vezi poslovanja kompanija iz sastava berzanskog indeksa MNSE10, zaključno sa drugim kvartalom.
Prema tim podacima, kompanije koje ulaze u sastav MNSE10, njih deset, ostvarile su za prvih šest mjeseci neto gubitak od 2,22 miliona eura, dok su u istom periodu prošle godine imale dobitak od 9,57 miliona. Ukupni poslovni prihodi tih kompanija iznosili su 264,5 miliona eura, što je oko 16,27 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Maksimović je saopštio da se cjelokupna crnogorska ekonomija u proteklom periodu oslanjala na sektor turizma.
Prema njegovim riječima, kada se pogleda sastav indeksa MNSE10, lako se može dovesti u vezu poslovanje svih kompanija koje ga čine sa turističkom sezonom u Crnoj Gori.
"Uzimajući u obzir da je Crnu Goru u rekordnoj prošloj godini posjetilo oko 2,6 miliona turista, a da se u ovoj očekuje 20 odsto od navedenog broja, može se zaključiti da su poslovni prihodi recimo Jugopetrola značajno niži zbog drastičnog pada avio i drumskog saobraćaja, zatim Crnogorskog Telekoma zbog manjeg korišćenja telefonskih usluga od turista i Plantaža zbog manje konzumacije njihovih proizvoda", objasnio je Maksimović.
Direktni efekti su, kako je kazao, lako uočljivi i kod turističkih preduzeća - Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, preduzeća Primorje Tivat i Instituta "Simo Milošević".
"Realno je očekivati da prihodi navedenih preduzeća na kraju trećeg kvartala ostvare još veće stope pada u odnosu na uporedne podatke iz prošle godine. Veće prihode u posmatranom periodu ostvarile su samo kompanije Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), kao rezultat stavljanja u funkciju podmorskog kabla između Crne Gore i Italije i Luka Bar", dodao je Maksimović.
Komentarišući kretanje crnogorskih obveznica, Maksimović je saopštio da je cijena gotovo svih finansijskih instrumenata na međunarodnom tržištu sa razvojem pandemije imala značajan pad.
Navedena situacija, kako je rekao, nije zaobišla ni crnogorske međunarodne obveznice.
Maksimović je saopštio da su crnogorske euroobveznice, koje dospijevaju u aprilu 2025. godine, krajem februara dostigle rekordnu cijenu od oko 110 odsto, što je investitorima davalo prinos do dospijeća od rekordno niskog iznosa od 1,5 odsto.
"Navedeni prinos do dospijeća je važna kategorija na međunarodnom tržištu, jer ona predstavlja benchmark, odnosno reper po kojoj 'cijeni', odnosno kamatnoj stopi bi se mogla naša država zadužiti u tom trenutku. Analizirajući gore navedene podatke, rekli bi da su tržišta cijenu našeg duga na period od pet godina procijenila po godišnjoj stopi od 1,5 odsto", smatra Maksimović.
Kako je naveo, nakon rekordnih vrijednosti od kraja februara, dolazi do značajnog pada cijene, koja se na kraju maja nalazila na nivou od oko 95 odsto, što je predstavljalo prinos do dospijeća od oko 4,5 odsto.
"U posljednja tri mjeseca, cijena naših obveznica imala je rast i stabilizovala se na nekom nivou od oko 101 odsto, što predstavlja prinos do dospijeća od oko 3,1 odsto. Slični podaci mogu se dobiti i za obveznice čije je dospijeće u oktobru 2029. godine. Naš desetogodišnji dug se krajem februara trgovao po rekordno niskom prinosu od oko 2,2 odsto, dok se trenutno trguje sa prinosom od oko 3,7 odsto", precizirao je Maksimović.
On je saopštio da interesovanje za crnogorske obveznice na međunarodnom tržištu postoji, što predstavlja pozitivnu informaciju, imajući u vidu trenutno stanje u javnim finansijama i potrebu za pronalaženjem izvora finansiranja u bliskoj budućnosti.
Maksimović smatra i da je važno napomenuti da su sve države iz regiona tokom ove godine, zbog posljedica pandemije COVID-19 i potreba za finansiranjem budžeta, izašle na međunarodno tržište i emitovale obveznice.
Konkretno, obveznice su emitovale Srbija, Makedonija i Albanija.
Srbija je obveznice emitovala u maju, sa dospjećem 2027. godine. Iznos emisije je bio dvije milijarde eura, a kamatna stopa pri emisiji 3,375 odsto.
Obveznice koje dospijevaju 2026. godine u martu je izdala Makedonija. Iznos emisije je bio 700 miliona eura, a kamatna stopa pri emisiji 3,95 odsto.
Maksimović je podsjetio da je Albanija, obveznice koje dospijevaju 2027. godine, izdala u junu. Iznos emisije je bio 650 miliona eura, a kamatna stopa pri emisiji 3,6 odsto.
On je kazao da je važno napomenuti da su cijene svih gore navedenih obveznica, u periodu nakon emisije, ostvarile rast, odnosno da se prinos do dospijeća kod navedenih izdanja značajno smanjio.
"Imajući u vidu da Crna Gora ima isti kreditni rejting kao Albanija, podatke o njenoj emisiji možemo smatrati dobrim uporednim podatkom. Na međunarodnom tržištu, novca za nove investicije ima. Smatram da bi u cilju pravovremene i efikasne konsolidacije javnih finansija i obezbjeđivanja izvora finansiranja bilo dobro planirati i uraditi međunarodnu obveznicu", rekao je Maksimović.
Država bi se, kako smatra, na period od na primjer sedam godina, trenutno mogla zadužiti po stopi od oko 3,5 odsto.
"Navedeno izdanje bi obezbijedilo sigurnost i kontinuitet odliva javnih finansija u kratkom roku, pri čemu bi stvorilo pretpostavku za buduće rebalanse i podešavanja javnih finansija", zaključio je Maksimović.