Tim od 59 stručnjaka pripremaće program ekonomskih reformi za Crnu Goru od naredne do 2023. godine
Na čelu tima, koji je formirala Vlada, je kordinatorka Bojana Bošković iz Ministarstva finansija, a njen zamjenik je Ljubo Knežević iz kabineta premijera.
U timu su stručnjaci iz skoro svih resora, a ostavljena je mogućnost da se angažuju i druge stručne osobe.
Program reformi treba da bude završen i dostavljen Vladi do 14. januara naredne godine, a potom i Evropskoj komisiji (EK) do 31. januara.
“Zadužuju se koordinator i njegov zamjenik, koordinatori i potkoordinatori poglavlja, kao i svi ostali članovi radnog tima, da pristupe izradi programa reformi u skladu sa razvojnim prioritetima definisanim u Pravcima razvoja države i sektorskim strategijama, kao i preporukama i smjernicama EK”, navedeno je u zaključku Vlade.
Izbijanje pandemije Covid-19, kako se ocjenjuje, imalo je snažan uticaj na različite oblasti ekonomije, ograničavajući rast i predstavljajući značajne izazove socijalnim i zdravstvenim sistemima.
Kako je objašnjeno, prve mjere za prevazilaženje krize već su se odrazile na smjernice politike koje su usvojene na ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU, Zapadnog Balkana i Turske u maju ove godine.
“Zato će program ekonomskih reformi do 2023. godine morati da se fokusira na oporavak nakon Covid-19, integrišući srednjoročne reforme koje ovaj oporavak čine održivim, kao i da grade ekonomsku otpornost u skladu sa zelenim, digitalnim i pravednim prioritetima EU”, zaključili su iz Vlade.
Program treba da definiše prioritete ekonomske politike.
Zadatak tima je da pripremi sveukupni okvir srednjoročne ekonomske politike i postavi ciljeve, pripremi analizu makroekonomskog okvira, potencijalnog output-a i projekciju makroekonomskih indikatora na osnovu očekivanja u međunarodnom okruženju i trendova u Crnoj Gori, pripremi analizu održivosti javnih finansija na osnovama fiskalne politike i postavljenih fiskalnih ciljeva.
“Treba da pripremi i set mjera u okviru strukturnih reformi i obavi procjenu primarnog fiskalnog i po mogućnosti šireg makroekonomskog uticaja predloženih mjera u okviru strukturnih reformi”, navodi se u dokumentu.
Takođe je neophodno da se organizuje javna rasprava o nacrtu programa ekonomskih reformi, pripremi izvještaj o sprovođenju mjera i dostavi Savjetu za konkurentnost i Vladi na razmatranje. Neophodno je i učešće u pripremi ministarskog sastanka zemalja članica kandidata za članstvo u EU.
“Od investicija u turizam, energetiku, poljoprivredu i industriju, i izvoza proizvoda i usluga iz ovih sektora, dominantno zavisi dalji rast i razvoj crnogorske ekonomije”, ocijenili su iz Vlade.
Uz dinamiziranje ekonomskog rasta, neophodno je postići njegovu održivost i inkluzivnosti, odnosno potrebno je dalje povećavati učešće onih sektora koji otvaraju nova kvalitetna radna mjesta, kako bi se doprinijelo većoj zaposlenosti, odnosno poboljšanju kvaliteta života građana.