U Podgorici je prosječna cijena kvadrata dostigla 2.510 eura, što predstavlja rast od 115 eura u odnosu na prvi kvartal i oko 400 eura u poređenju sa drugim kvartalom prošle godine.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji, u komercijalnoj prodaji, tokom drugog kvartala ove godine iznosila je 2.557 eura. To je 112 eura više nego u prvom kvartalu, dok je u odnosu na isti period prošle godine cijena porasla za oko 350 eura, prenose Vijesti.
U Podgorici je prosječna cijena kvadrata dostigla 2.510 eura, što predstavlja rast od 115 eura u odnosu na prvi kvartal i oko 400 eura u poređenju sa drugim kvartalom prošle godine.
Podaci Monstata pokazuju koliko je tržište nekretnina promijenjeno u posljednjih nekoliko godina. U drugom kvartalu 2021. godine prosječna cijena kvadrata na nivou Crne Gore iznosila je 1.224 eura, a u Podgorici 1.238 eura. Danas je kvadrat u prosjeku više nego dvostruko skuplji.
Od 2019. do 2024. godine prosječna cijena kvadrata povećana je za oko 600 eura, dok je u naredne dvije godine uslijedio dodatni rast od približno 750 eura.
Za građane koji žele da riješe stambeno pitanje kreditom, ovakav rast cijena predstavlja sve veći problem. Stan od 40 kvadrata po sadašnjoj prosječnoj cijeni košta oko 103.000 eura.
Ukoliko bi kupac cijeli iznos finansirao stambenim kreditom na 30 godina, mjesečna rata bila bi oko 552 eura, dok bi ukupan iznos vraćen banci dostigao približno 198.830 eura. Pošto banke uglavnom ograničavaju ratu na polovinu neto zarade, za ovakav kredit bilo bi potrebno primanje od najmanje 1.104 eura mjesečno.
Prosječna neto zarada u junu iznosila je 1.036 eura, pa bi zaposlenom sa prosječnom platom maksimalna rata bila oko 518 eura. U tom slučaju bilo bi potrebno učešće od najmanje 8.000 eura kako bi kredit iznosio 95.000 eura, uz obavezu da se narednih 30 godina izdvaja polovina zarade za otplatu stana, pišu VIjesti.
Ako bi isti kupac želio da kredit otplati za 20 godina, morao bi da obezbijedi oko 30.000 eura učešća, dok bi mjesečna rata iznosila približno 482 eura.
Situacija je još teža za građane čija su primanja ispod prosjeka. Prema podacima Poreske uprave, oko dvije trećine zaposlenih ima zarade niže od prosječne.
Zaposleni sa platom od 800 eura, na primjer, morao bi da obezbijedi oko 30.000 eura učešća kako bi za stan od 40 kvadrata podigao kredit od 73.000 eura na 30 godina. Mjesečna rata u tom slučaju bila bi oko 392 eura.
Ukoliko bi isti kupac želio da kredit otplati za 20 godina, morao bi da obezbijedi oko 45.000 eura učešća. Za kredit od 58.000 eura rata bi iznosila približno 383 eura.
Istovremeno, potražnja za stambenim kreditima raste. Prema podacima Centralne banke, u prvih šest mjeseci ove godine odobreni su stambeni krediti u vrijednosti od 124 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine taj iznos bio 109 miliona.
Kamatne stope, međutim, nisu značajnije promijenjene. Prosječna efektivna kamatna stopa na stambene kredite u junu iznosila je 5,07 odsto, dok je godinu ranije bila 5,06 odsto.
Poseban uticaj na tržište imaju strani kupci. Prema podacima iz platnog bilansa Centralne banke, stranci su tokom prvih šest mjeseci ove godine kupili nekretnine u Crnoj Gori u vrijednosti od 237 miliona eura. To je gotovo dvostruko više od vrijednosti stambenih kredita odobrenih domaćem tržištu u istom periodu.
Tokom cijele prošle godine stranci su kupili nekretnine za ukupno 497 miliona eura.
Najviše su tokom prvih šest mjeseci ove godine kupovali državljani Turske, sa ulaganjima od oko 27 miliona eura. Slijede kupci sa Kipra sa 13,3 miliona, Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 12,1 milion, Kine sa 11,9 miliona, SAD-a sa 7,8 miliona, Srbije sa 6,7 miliona i Njemačke sa 6,6 miliona eura. Na spisku se nalazi ukupno 56 država i teritorija.
Kada je riječ o cijeloj prošloj godini, najveću vrijednost nekretnina kupili su državljani Srbije, za oko 91 milion eura. Slijede državljani Turske sa 54 miliona, dok su kupci iz Njemačke i SAD-a potrošili po približno 44,5 miliona eura. Švajcarski državljani kupili su nekretnine vrijedne oko 25 miliona eura.
Istovremeno, stranci su tokom prvih šest mjeseci ove godine prodali nekretnine u Crnoj Gori u vrijednosti od oko 72 miliona eura i taj novac iznijeli iz zemlje. To je približno 30 odsto vrijednosti njihovih kupovina u istom periodu.
Najviše nekretnina prodali su državljani Srbije, u vrijednosti od 20,6 miliona eura. Slijede Rusi sa 6,5 miliona, Turci sa 5,4 miliona, Nijemci sa 5,1 milion i državljani SAD-a sa 4,5 miliona eura.
Podaci tako pokazuju sve izraženiji jaz između cijena nekretnina i mogućnosti domaćeg stanovništva da ih finansira iz sopstvenih prihoda. Dok cijene kvadrata nastavljaju da rastu, značajan dio zaposlenih teško može da obezbijedi i potrebno učešće, a kamoli mjesečnu ratu. Istovremeno, značajan priliv stranog novca dodatno podržava potražnju i održava visoke cijene na tržištu nekretnina.