Kontrolno saslušanje o poslovanju EPCG i novom zaduženju od 70 miliona eura obilježile su međusobne optužbe Nikole Milovića i Milutina Đukanovića o dugovima, partijskom zapošljavanju i stanju u energetskom sektoru.
Sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet obilježila je oštra rasprava između poslanika DPS-a Nikole Milovića i predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića, tokom koje su pale i najave krivičnih prijava, prenose Vijesti.
Rasprava je vođena tokom kontrolnog saslušanja o poslovanju Elektroprivrede Crne Gore i planiranom kreditnom zaduženju od 70 miliona eura.
Milović je tvrdio da je EPCG danas znatno zaduženija nego prije 2020. godine, da su troškovi zarada drastično porasli, te da kompaniju već 2027. godine očekuje veliki trošak zbog CBAM mehanizma Evropske unije.
“Dobit u prošloj godini ne postoji, postoji gubitak, dividendu pet godina nijeste isplatili, zaposlili ste 1.500 radnika, otišlo vam je 37 miliona na to. EPCG je dužna 270 miliona eura”, rekao je Milović.
Kako prenose Vijesti, Đukanović je osporio Milovićeve tvrdnje i poručio da poslanik DPS-a iznosi neistine koje narušavaju ugled kompanije.
“Baš ćemo da podnesemo krivičnu prijavu, ovo je narušavanje reputacije jedne kompanije”, kazao je Đukanović.
Na sjednici je pojašnjeno da se planirano zaduženje odnosi na dva kredita – jedan od 30 miliona eura za refinansiranje postojećih obaveza i drugi od 40 miliona za izgradnju osmog agregata hidroelektrane “Perućica”.
Državni sekretar Ministarstva energetike Dino Tutundžić naveo je da je prošla godina bila jedna od najtežih za EPCG zbog višemjesečne obustave rada Termoelektrane Pljevlja tokom ekološke rekonstrukcije.
Kako prenose Vijesti, izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš kazao je da refinansiranje predstavlja racionalan potez koji treba da očuva likvidnost kompanije, posebno u periodima slabije hidrologije.
Poslanik URA Miloš Konatar upozorio je da se mora odlučiti da li EPCG ide ka razvoju ili partijskom zapošljavanju, dok je predsjednik Odbora Boris Mugoša ocijenio da je potrebna veća profesionalizacija menadžmenta i jasnija strategija razvoja energetskog sektora.
Tokom rasprave otvorena su i pitanja budućnosti Termoelektrane Pljevlja nakon 2041. godine, mogućeg rasta troškova zbog CBAM-a, ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i finansiranja novih energetskih projekata.