Predlog zakona pripremio je Albanski forum, a planirano je da se primijeni prvi put za godišnji dodatak za 2025. godinu.
Albanski forum predložio je da zaposleni steknu pravo na godišnji dodatak u iznosu od 50% minimalne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori, obračunate za radna mjesta do V nivoa kvalifikacije obrazovanja, dok bi penzionerima pripadalo 40% najniže mjesečne penzije.
Predviđeno je da se ovaj zakon primijeni prvi put za godišnji dodatak za godinu koja počinje 2025.
Iznos godišnjeg dodatka tretira se kao zarada i podleže oporezivanju u skladu sa propisima koji regulišu oporezivanje zarade.
Predlog zakona o godišnjem dodatku (trinaesta plata i penzija) ušao je u skupštinsku proceduru. Prema ovom predlogu, zaposleni bi ostvarivali pravo na godišnji dodatak u visini 50% minimalne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori, obračunate za radna mjesta do V nivoa kvalifikacije, dok bi penzionerima pripadalo 40% najniže mjesečne penzije.
Prema predlogu zakona, u koji su „Vijesti“ imale uvid, pravo na godišnji dodatak imaju zaposleni koji rade kod poslodavca sa sjedištem u Crnoj Gori, bez obzira na oblik svojine i organizacioni oblik poslodavca, kao i penzioneri koji ostvaruju pravo na penziju iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja u Crnoj Gori.
Predlog zakona predviđa i proporcionalno pravo zaposlenih na dodatak. To znači da zaposleni koji je u toku kalendarske godine radio kraće od 12 mjeseci kod određenog poslodavca ostvaruje srazmjerni dio godišnjeg dodatka, u zavisnosti od broja mjeseci provedenih u radnom odnosu. Pri tome se mjesec u kojem je rad trajao duže od 15 dana računa kao puni mjesec. U obračun se uračunava i vrijeme privremene spriječenosti za rad, u skladu sa propisima koji uređuju radne odnose i obavezno zdravstveno osiguranje.
Predlog zakona o godišnjem dodatku predviđa da zaposleni i penzioneri u Crnoj Gori ostvaruju pravo na dodatnu isplatu radi poboljšanja materijalnog položaja u uslovima rasta životnih troškova i inflacije. Zaposleni kod poslodavaca sa sjedištem u Crnoj Gori, bez obzira na oblik svojine, i penzioneri koji primaju penziju iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja imaju pravo na dodatak.
Za zaposlene koji nisu radili cijelu godinu, dodatak se obračunava proporcionalno broju mjeseci provedenih u radnom odnosu, pri čemu mjesec s više od 15 dana rada računa se kao puni mjesec. Posebna pravila predviđena su za zaposlene sa nepunim radnim vremenom, zaposlene koji rade skraćeno zbog njege djeteta, kao i za lica sa invaliditetom, koji ostvaruju pravo na puni iznos dodatka ukoliko su zaposleni pod posebnim uslovima rada. Zaposleni koji u istoj godini rade kod više poslodavaca ostvaruju dodatak proporcionalno trajanju radnog odnosa kod svakog poslodavca.
Isplata dodatka zaposlenima vrši se najkasnije do 31. decembra tekuće godine, a u slučaju privremene nelikvidnosti poslodavac može odložiti isplatu do 31. marta naredne godine, uz obavezu isplate najmanje 30% iznosa do kraja decembra. Isplata se vrši u novcu, na račun za primanje zarade. Penzionerima se dodatak isplaćuje preko Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a sredstva za isplatu obezbjeđuju se iz Budžeta Crne Gore. Iznos dodatka smatra se zaradom i oporezuje se u skladu sa važećim propisima.
Nepostupanje u skladu sa zakonom kažnjava se novčano: pravno lice – poslodavac kaznom od 2.000 do 10.000 eura, dok će odgovorno lice u pravnom licu biti kažnjeno sa 500 do 1.000 eura.
U obrazloženju zakona Albanski forum ističe da se njegovim donošenjem uvodi obavezan institut godišnjeg dodatka za sve zaposlene i penzionere, s ciljem unapređenja životnog standarda u periodima povećanih troškova, naročito zimi. Predloženi model je transparentan, pravičan i fiskalno predvidiv, jer se primjenjuje na sve, a iznos dodatka zasniva se na objektivnim statističkim pokazateljima.
Zakonom se jasno definišu rokovi isplate, proporcionalna primjena prava, izvori finansiranja za javni i privatni sektor i penzionere, te povoljan poreski tretman oslobađanjem dijela dodatka od poreza i doprinosa. Očekuje se da zakon poboljša životni standard više od 200.000 zaposlenih i oko 100.000 penzionera, smanji rizik od siromaštva, poveća domaću potrošnju i stimulira privrednu aktivnost, posebno kod malih i srednjih preduzeća, doprinoseći modernizaciji socijalnog sistema i približavanju evropskim praksama.
Uvođenje godišnjeg dodatka predstavlja ključni korak ka stvaranju dugoročno održivog i socijalno pravednog mehanizma podrške građanima.