U Crnoj Gori je u periodu od 2022. do 2024. godine zabilježen porastu broja aktivnih preduzeća.
U 2024. godini, broj preduzeća čiji su vlasnici muškarci iznosio je 43 483 (73,7 odsto), dok ih je u vlasništvu žena bilo 15 515 (26,3 odsto). Ovaj podatak pokazuje da je svaki četvrti vlasnik firme u Crnoj Gori žena. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi žene su činile nešto više od jedne trećine zaposlenih na menadžerskim pozicijama, navodi se u publikaciji “Poslovni subjekti u vlasništvu žena i muškaraca u Crnoj Gori 2022-2024 godina”, koju je objavila Uprava za statistiku MONSTAT.
“Tokom sve tri posmatrane godine, mikro poslovni subjekti činili su dominantan dio ukupnog broja. U 2022. godini u Crnoj Gori je bilo aktivno ukupno 45 675 poslovnih subjekata, od kojih se čak 95,4 odsto (43 575) svrstava u kategoriju mikro poslovnih subjekata. Tokom 2023. godine broj aktivnih subjekata porastao je na 54 094, pri čemu su mikro poslovni subjekti činili 95,8 odsto (51 798)”, piše u Publikaciji.
U 2024. godini nastavljen je trend rasta, pa je evidentirano ukupno 58 998 aktivnihfirmi, od kojih 96 odsto (56 631) pripada kategoriji mikro subjekata.
“U sve tri posmatrane godine, sektor trgovine je bio najzastupljeniji po broju aktivnih poslovnih subjekata. Osim što je zadržao konzistentno najveće učešće po broju aktivnih poslovnih subjekata oko jedne četvrtine od ukupnog broja poslovnih subjekata (preciznije 27,4 odsto u 2022, 26,9 odsto u 2023. i 26,7 odsto u 2024. godini), ovaj sektor je zabilježio i najveći apsolutni rast od 3 206 poslovnih subjekta više u 2024. u poređenju sa 2022. godinom”, pokazuju podaci MONSTAT-a.
S druge strane, zapaža se, najveći relativni rast ostvaren je u sektoru građevinarstva, koji je u periodu od 2022. do 2024. godine porastao za 30,8 odsto, odnosno sa 5 236 na 6 848 aktivnih poslovnih subjekata.
NOSIOCI VLASNIŠTVA NAD POSLOVNIM SUBJEKTIMA U CRNOJ GORI PREMA POLU
“Od ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata u Crnoj Gori, u 2022. godini 33 483 (73,3 odsto) bilo je u vlasništvu muškaraca, dok su žene bile nosioci vlasništva u 12 192 slučaja (26,7 odsto). U naredne dvije godine, polna struktura vlasništva ostala je gotovo nepromijenjena: tokom 2023. godine muškarci su bili vlasnici 39 780 (73,5 odsto), a žene 14 314 (26,5 odsto) aktivnih poslovnih subjekata. U 2024. godini, broj subjekata čiji su vlasnici muškarci iznosio je 43 483 (73,7 odsto), dok je u vlasništvu žena bilo 15 515 subjekata (26,3 odsto)”, piše u Publikaciji.
Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je, u prosjeku, svaki četvrti nosilac vlasništva nad poslovnim subjektom u Crnoj Gori žena.
Napominje se da podaci iz 2011. godine ukazuju na to da je u Crnoj Gori, od ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata, udio subjekata u vlasništvu žena iznosio 9,6 odsto.
“Ovi podaci iz prošlog perioda omogućavaju uvid u promjene u rodnoj strukturi vlasništva tokom vremena, pokazujući značajan porast udjela žena u vlasništvu poslovnih subjekata u narednim godinama.”, smatraju u MONSTAT-u.
U Upravi za statistiku MONSTAT ističu da učešće žena u donošenju odluka predstavlja jedan od ključnih pokazatelja demokratičnosti savremenog društva.
Vlasništvo nad poslovnim subjektima je značajan korak ka postizanju društvene i ekonomske ravnopravnosti žena i muškaraca. Istovremeno, aktivno učešće žena u procesu odlučivanja, posebno u okviru poslovnih aktivnosti, predstavlja stvarni oblik osnaživanja i afirmacije njihove uloge u ekonomiji.
U svijetu, rodna ravnopravnost u preduzetništvu sve više postaje mjerilo održivog razvoja i inkluzivnog ekonomskog rasta. U skladu sa ciljevima Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj, posebna pažnja se posvećuje osnaživanju žena u poslovnom svijetu i eliminaciji barijera sa kojima se suočavaju u pristupu kapitalu, tržištima i informacijama.
Mnoge zemlje razvijaju strategije i politike koje imaju za cilj jačanje ženskog preduzetništva i praćenje njihove zastupljenosti kroz rodno dezagregirane statistike.
Komparativni pregled učešća žena na menadžerskim pozicijama
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, u 2024. godini žene su činile nešto više od jedne trećine zaposlenih na menadžerskim pozicijama u Evropskoj uniji (35,2 odsto odsto), što predstavlja blago povećanje u odnosu na 2022. godinu kada je ovaj udio iznosio 35,1 odsto.
“U Crnoj Gori, učešće žena na menadžerskim pozicijama iznosilo je 32,3 odsto u 2024. godini, što je smanjenje u odnosu na 38,8 odsto iz 2022. godine”, naglašavaju u MONSTAT-u.
Među državama članicama EU, najveći udio žena na rukovodećim pozicijama u 2024. godini zabilježen je u Švedskoj (44,4 odsto), Letoniji (43,4 odsto) i Poljskoj (41,8 odsto). S druge strane, najmanje učešće žena na rukovodećim pozicijama imale su Kipar (25,3 odsto), Hrvatska (27,6 odsto) i Italija (27,9 odsto).
U 2024. godini, u poređenju sa 2022. godinom, ukupan udio žena na rukovodećim pozicijama u EU porastao je za 0,1 procentni poen. Porast udjela zabilježen je u 15 zemalja članica, a najveće povećanje imale su Luksemburg (+10,3 pp), Hrvatska (+5,7 pp) i Malta (+3,8 pp). Najveći pad udjela žena na menadžerskim pozicijama zabilježen je u Slovačkoj (-5,4 pp), Belgiji (-2,2 pp) i Letoniji (-1,6 pp).
NOSIOCI VLASNIŠTVA NAD POSLOVNIM SUBJEKTIMA U CRNOJ GORI PREMA POLU, PO OPŠTINAMA
U svim opštinama u Crnoj Gori zabilježen je rast ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata tokom posmatranog perioda, osim u Šavniku gdje je broj poslovnih subjekata u 2024. ostao na istom nivou kao u 2022. godini.
“Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata bio je u Glavnom gradu Podgorici, sa 15 860 u 2022. godini porastao je na 18 593 u 2023, odnosno na 20 953 u 2024. godini. U ukupnom broju poslovnih subjekata u Crnoj Gori u 2024. godini”, pokazuju podaci MONSTATa.
Podgorica je prednjačila sa učešćem od 35,51 odsto. Nasuprot tome, najmanja koncentracija poslovnih subjekata zabilježena je u opštini Petnjica, sa simboličnih 0,07 odsto.
Glavni grad Podgorica i veće opštine poput Nikšića, Bara, Bijelog Polja i Budve imaju ne samo veći broj poslovnih subjekata, već i diverzifikovaniju sektorsku strukturu djelatnosti. U manjim opštinama, poput Andrijevice, Gusinja, Petnjice, Plužina i Šavnika, broj poslovnih subjekata je značajno manji.
Napominje se da jse u većini primorskih i centralnih opština uočava se izražen rast broja poslovnih subjekata. Na primjer, Budva bilježi porast sa 8 206 poslovnih subjekata u 2022. na 11 760 u 2024, Bar sa 4 497 na 5 767, a Herceg Novi sa 3 614 na 4 343. Sličan trend vidljiv je i u Tivtu, gdje broj poslovnih subjekata povećan sa 2 223 u 2022. na 2825 u 2024. godini.
“Kada je riječ o sjevernom regionu, opštine Bijelo Polje, Berane i Pljevlja pokazuju stabilan rast broja poslovnih subjekata, dok manje opštine poput Andrijevice, Gusinja, Petnjice, Plužina i Šavnika i dalje bilježe nizak apsolutni broj. Ova razlika ukazuje na izražene prostorne disproporcije u koncentraciji poslovnih subjekata”, pojašnjavaju u MONSTAT-u.
Analiza udjela žena među nosiocima vlasništva nad poslovnim subjektima pokazuje izražene razlike po opštinama. Najniži udio u 2024. godini zabilježen je u opštinama na sjeveru Crne Gore, u Petnjici (13,6 odsto), Rožajama (17,7 odsto) i Gusinju (18,7 odsto). Ovo ukazuje na izraženiji rodni disbalans u preduzetništvu u ovim sredinama.
“U 2024. godini najveći udio žena među nosiocima vlasništva zabilježen je u opštinama Kolašin (34,9 odsto), Mojkovac (34,7 odsto), Nikšić, Plužine (po 31,1 odsto) i Herceg Novi (30,7 odsto). U većini ovih opština udio žena među nosiocima vlasništva ostaje relativno stabilan u periodu 2022-2024. godina, uz blage oscilacije”, evidentirano je u publikaciji.
Najveći porast udjela žena među nosiocima vlasništva nad poslovnim subjektima u 2024. godini, u poređenju sa 2022. godinom, izražen u procentnim poenima, zabilježen je u opštinama Žabljak (+3,4 pp), Tuzi (+2,5 pp), Plužine (+1,8 pp) i Plav (+1,4 pp), dok je pad veći od jednog procentnog poena zabilježen u opštinama Petnjica (-2,2 pp), Gusinje (-1,2 pp), Bar (-1,1 pp) i Kotor (-1,0 pp).
“Analiza broja poslovnih subjekata u vlasništvu žena po opštinama u 2023. godini, u odnosu na broj ženskog stanovništva u svakoj opštini (prema Popisu 2023), pruža uvid u intenzitet ženske preduzetničke aktivnosti. Pokazatelj „Broj poslovnih subjekata u vlasništu žena na 1 000 ženskog stanovništva“ omogućava relativnu uporedivost među opština, nezavisno od njihove veličine”, ističu u MONSTAT-u.
Iako, dodaju, Podgorica ima najveći apsolutni broj poslovnih subjekata čije su vlasnice žene (5 060 u 2023. godini), kada se ovaj broj dovede u vezu sa brojem ženskog stanovništva, Glavni grad imao je 54 poslovna subjekta na 1 000 ženskog stanovništva u 2023. godini, što je znatno ispod vrijednosti zabilježenih u većini primorskih opština.
“Najviši stepen ženske preduzetničke aktivnosti u odnosu na broj ženskog stanovništva u 2023. godini imala je Budva, sa 168 vlasnica poslovnih subjekata na 1 000 ženskog stanovništva, što je tri puta više od državnog prosjeka. Slijede Herceg Novi (83), Tivat (82) i Bar (68). Nasuprot tome, sjeverne opštine Petnjica, Gusinje i Plav, kao i opštine iz centralnog dijela – Zeta i Tuzi, bilježe najniži nivo ženske preduzetničke aktivnosti, sa manje od 10 poslovnih subjekata na 1 000 ženskog stanovništva koje žive u tim opštinama”, zaključuje se na osnovu dobijenih podataka.
U Crnoj Gori, u 2024. godini, muškarci i dalje dominantno učestvuju u vlasništvu nad poslovnim subjektima u većini djelatnosti, a razlika je posebno izražena u sektorima Građevinarstvo (5 878 poslovnih subjekata u vlasništvu muškaraca naspram 970 u vlasništvu žena) i Saobraćaj i skladištenje (2 104 u vlasništvu muškaraca i 438 u vlasništvu žena).
“Analiza udjela žena među nosiocima vlasništva nad poslovnim subjektima prema klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u 2024. godini najmanji udio žena vlasnica zabilježen u sektoru Snabdijevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti (13 odsto), dok je najveći udio ostvaren u sektoru Zdravstvo i socijalna zaštita (58,4 odsto)”, kažu u MONSTAT-u.
Naglašavaju da je najveći porast broja aktivnih poslovnih subjekata u vlasništvu žena u 2024. u poređenju sa 2022. godinom zabilježen u djelatnosti Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocila, gdje je broj subjekata porastao za 709 (sa 3 726 na 4 435). Slijedi djelatnost Stručne, naučne i tehničke djelatnosti, gdje je zabilježen rast od 564 poslovna subjekta (sa 1 804 na 2 368).
“U Crnoj Gori je u periodu od 2022. do 2024. godine zabilježen rast ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata u većini oblasti djelatnosti. U 62 oblasti ostvaren je rast, u osam nije bilo promjena, dok je u dvije oblasti djelatnosti zabilježen pad. Taj trend prati i porast broja poslovnih subjekata u vlasništvu žena, koji je takođe prisutan u većini oblasti djelatnosti, poput Trgovine na veliko, Trgovine na malo, Djelatnosti pripremanja i posluživanja hrane i pića”, navode iz MONSTAT-a.
Zabilježeno je da više od 95 odsto poslovnih subjekata u Crnoj Gori pripada kategoriji mikro subjekata.
“U ovoj klasi veličine, broj aktivnih poslovnih subjekata u vlasništvu žena porastao je sa 11 738 u 2022. na 15 010 u 2024. godini. Međutim, učešće žena se u ovom periodu blago smanjilo sa 26,9 odsto na 26,5 odsto. Slično se uočava i kod malih poslovnih subjekata, gdje žene čine tek nešto više od jedne petine vlasnika, 22,4 odsto u 2024. godini, uprkos porastu apsolutnog broja sa 392 na 441 poslovni subjekat”, piše između ostalog u Publikaciji.
U klasama srednjih i velikih poslovnih subjekata, žene nosioci vlasništva nad poslovnim subjektima su i dalje nedovoljno zastupljene. U 2024. godini žene su vlasnice svega 55 srednjih (16,4 odsto) i devet velikih poslovnih subjekata (15,3 odsto).
“Iako se broj srednjih i velikih poslovnih subjekata generalno povećava, učešće žena se u ovim klasama ne povećava proporcionalno”, zaključuju u MONSTAT-u.