Zakon predviđa provjeru integriteta mandatara, kandidata za potpredsjednike i ministre, šefa kabineta premijera, generalnog sekretara, državne sekretare...
Premijer i članovi Vlade prije imenovanja na te funkcije moraće da prođu postupak provjere integriteta koji ima za cilj utvrđivanje i upravljanje mogućim rizicima od sukoba interesa, kao i da se pridržavaju Etičkog kodeksa kojim će biti definisani standardi i pravila njihovog ponašanja.
Vlada će imati 20 ministara od čega su dva bez portfelja, dok ih je 18 za upravne oblasti. Mora postojati sedam ministarstava koja se ne mofu spajati: pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, vanjski poslovi, zdravlje, javna uprava. Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika koji neće moći da budu ministri, a ako Vlada ima više od jednog potpredsjednika najmanje jedan mora biti žena.
Ovo su ključne novine u Predlogu zakona o Vladi koji je upućen Evropskoj komisiji (EK) na mišljenje, a koje nijesu bile sadržane u nacrtu ovog dokumenta o kome ja završena javna rasprava 2022. godine. “Vijesti” imaju uvid u ovaj dokument u kome se navodi da je riječ o predlogu zakona.
Nacrtom zakona je bilo definisano da vlada ima 14 ministara i dva bez portfelja. Nije bio ni preciziran broj potpredsjednika, već je pisalo “jedan ili više potpredsjednika”.
Kada je izabrana 31. oktobra 2023. godine, Vlada Milojka Spajića imala je pet potpredsjednika i 18 ministara. Nakon rekonstrukcije u julu prošle godine dobila je glomazni aparat i preklapanja nadležnosti. Pored premijera, ima 26 ministara i sedam potpredsjednika, od kojih su dvojica istovremeno i ministri, odnosno ukupno 32 člana. U Spajićevoj Vladi od sedam potpredsjednika nema nijedna žena, dok ima šest ministarki.
U predlogu koji je upućen EK u prelaznim odredbama je definisano da primjena odredbi o sastavu Vlade počinje od narednog dana od proglašenja konačnih rezultata prvih parlamentarnih izbora. To znači da obaveza smanjenja broja članova Vlade nastaje tek krajem 2027. godine, ako Spajićev kabinet izdrži puni mandat, pišu "Vijesti".
Crna Gora je zasada jedina država u regionu koja je bez zakona o Vladi.
Radna grupa za pripremu ovog zakona, kako je rečeno lani “Vijestima” u Ministarstvu javne uprave formirana je u junu 2022. godine, a Venecijanska komisija na plenarnom zasjedanju u oktobru 2023, usvojila je mišljenje o Nacrtu zakona, u kojem je ovaj zakonski tekst dobio pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje. Istakli su i da je Nacrt zakona dalje unaprijeđen nakon dobijenih komentara sa okruglog stola, kao i mišljenjem Venecijanske komisije i Grupe države za borbu protiv korupcije (GRECO).
Fali tehnički mandat
Jedno od važnih pitanja koje nije sadržano u nekom od članova predlogu zakona je rad Vlade u tehničkom mandatu, iako u obrazloženju stoji da je to u njemu regulisano.
Nacrtom zakona (član 20) bilo je definisano da “vlada kojoj je prestao mandat i koja nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti”.
“Poslovi iz stava 1 ovog člana obuhvataju poslove koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koji ne stvaraju nove finansijske obaveze, bez saglasnosti Skupštine. Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti”, predviđao je Nacrt zakona, pišu "Vijesti".
U predlogu zakona u obrazloženju piše “ovim zakonom posebno je uređen odnos između Skupštine i Vlade, kao i Predsjednika Crne Gore i Vlade, dok su određene odredbe posvećene uređivanju ovlašćenja Vlade kojoj je prestao mandat do izbora Vlade u novom sastavu.
“Prethodna iskustva rada vlada u ‘tehničkom mandatu’ su pokazala da je potrebno jasno pravno urediti međuprostor između rada dviju vlada, s obzirom da ne smije postojati pravni vakuum od prestanka mandata stare do izbora Vlade u novom sastavu”.
Provjera integriteta
Provjera integriteta članova, prema predlogu zakona, podrazumijeva da popune upitnik i daju izjavu na propisanom obrascu. U upitnik će se unositi lični podaci kandidata i članova njihovih porodica, podaci o obrazovanju i zanimanju kandidata i podaci o postojanju sukoba interesa kandidata i članova njegove porodice. Pod članovima porodice se podrazumijeva bračni i vanbračni supružnici, odnosno partner u zajednici života lica istog pola, dijete i usvojenik, pišu "Vijesti".
Postupak provjere integriteta mandatara sprovodi predsjednik države koji popunjeni upitnik na provjeru dostavlja nadležnom organu za poslove javnih nabavki, Poreskoj upravi (PU) i Agenciji za sprečavanje korupcije(ASK) koji će imati rok od tri dana da daju mišljenje na upitnik. Kada je riječ o kandidatima za potpredsjednike i ministre, oni upitnike dostavljaju mandataru koji ih zajedno sa programom rada vlade i predlogom za njen sastav dostavlja Skupštini koja potom pribavlja mišljenja o tačnosti podataka iz upitnika koje ASK, PU i organ zadužen za poslove javnih nabavki moraju dati u roku od pet dana. Vlada bi provjeravala integritet “funkcionera izvršne vlasti” u koje spadaju šef kabineta premijera i zamjenik, generalni sekretar Vlade i njegov zamjenik, glavni savjetnik premijera, posebni savjetnik predsjednika i potpredsjednika Vlade i državni sekretari u ministarstvima.
Etički kodeks
U predlogu zakona o Vladi piše i da ona donosi Etički kodeks predsjednika i članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti koji sadrži etičke standarde i pravila ponašanja kojih treba da se pridržavaju predsjednik i članovi Vlade, i funkcioneri izvršne vlasti u toku obavljanja svoje funkcije i dvije godine po prestanku funkcije.
“Za praćenje poštovanja Etičkog kodeksa, Vlada obrazuje Etički odbor za praćenje primjene Etičkog kodeksa. Sastav i mandat Etičkog odbora urediće se Etičkim kodeksom. Etički odbor donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja”, definisano je u predlogu zakona.
Jedna od odredbi je i to da je prilikom utvrđivanja predloga za sastav Vlade, mandatar dužan da vodi računa o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, ali detaljnije ovo stav nije razrađen.
Nacrtom zakona je bilo definisano da članu Vlade mandat prestaje prestankom mandata Vlade, ostavkom ili razrješenjem. Predlogom zakona je ovo rješenje pojačano da mandat može prestati i ako je pravosnažnom odlukom suda osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je pravosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti i prestankom crnogorskog državljanstva.
“Predsjednik Vlade je dužan da u roku od 30 dana od dana prestanka mandata člana Vlade, Skupštini predloži kandidata za novog člana Vlade. U slučaju da Skupština ne izabere predloženog kandidata, predsjednik Vlade dužan je da u roku od 30 dana od dana kad Skupština nije izabrala predloženog kandidata za člana Vlade, predloži drugog kandidata. U slučaju da Skupština ne izabere drugog predloženog kandidata za članaVlade, Vlada će Skupštini podnijeti predlog za glasanje o nepovjerenju, u roku od 30 dana od dana kad Skupština nije izabrala drugog kandidata za člana Vlade”, precizirano je Predlogom zakona, a što je i u Nacrtu bilo, pišu "Vijesti".
“Sjednice Vlade su otvorene za javnost, osim rasprave o tačkama dnevnog reda koje su označene stepenom tajnosti u skladu sa zakonom”, pisalo je u Nacrtu zakona, dok je predlogom definisano da “sjednice Vlade mogu biti otvorene za javnost”.
Podnošenje izvještaja DRI i zaštitniku ljudskih prava i sloboda
Predlogom zakona je definisano da se odnos između Vlade i predsjednika Crne Gore zasniva na saradnji i ostvaruje se saglasno njihovim pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom, zakonom i drugim opštima aktima.
U odnosu na Nacrt zakona kojim je bilo definisano da Vlada na zahtjev predsjednika najkasnije u roku od 15 dana, zauzima stavove o određenim pitanjima iz svoje nadležnosti i tome ga obavještava pisanim putem predlogom zakona se taj rok pomjera na do 30 dana.
Kada je u pitanju odnos sa Skupštinom, između ostalog je definisano da su predsjednik Vlade i član Vlade dužni da se odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i prisustvuju sjednici koja je posvećena kontrolnom saslušanju na određenu temu, kao i sjednici anketnog odbora koji je obrazovan u Skupštini radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa (parlamentarna istraga). Isto je definisano i Nacrtom zakona.
U odnosu na Nacrt zakona pojačene su obaveze prema Državnoj revizorskoj instituciji i instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda kojima će u roku koji joj je određen podnositi izvještaj o realizaciji preporuka.