Granica zaduženja u narednoj godini iznosiće 600 miliona eura, od čega će 450 miliona otići na vraćanje starih dugova i kamata.
Predlogom budžeta za narednu godinu ukupna socijalna davanja biće uvećana za 45 miliona eura, 35 miliona je namijenjeno za povećanje penzije, 67 miliona eura za povećanje plata u javnom sektoru, 60 miliona više Fondu zdravstva, sedam miliona za isplate naknada za novorođenčad, značajno uvećanje novca za poljoprivredu, prosvjetu, nauku sport, odnosno za skoro sve oblasti...
Ovo je saopštio ministar finansija Aleksandar Damjanović na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade na kojoj se razmatra predlog budžeta za narednu godinu koji je vrijedan 2,8 milijardi eura ili 165 miliona više nego ove godine. Od tog iznosa za isplate penzija i socijalnih davanja predviđen je iznos od 785 miliona eura, što je značajni više nego ikada ranije.
"Ova Vlada brine o socijalnom standardu građana, zbog čega se i naredne godine povećavaju penzije i socijalna davanja, kao i zarade u dijelu javnog sektora gdje nije bilo povećavanja godinama. Penzioneri sa minimalnih i ispod prosječnim prihodima, kao i korisnici srazmjernih penzija dobiće u decembru takozvanu 13 penziju", kazao je Damjanović.
On je naveo da će nedostajuća sredstva u budžetu iznositi 705 miliona eura, kao i da će granica zaduženj iznositi do 600 miliona o ostalo će biti obezbjeđeno iz depozita.
Od ovog iznosa za vraćenje starih dugova odlazi 335 miliona eura, kao i 115 miliona na ime kamata, tako da će od mogućih 600 miliona zaduženja 450 miliona otići na ove stare obaveze.
Damjanović je kazao da je ovaj iznos kamata postao neodrživ, kao i da 2025. godine na naplatu dolazi 500 miliona starih dugova a 2027. 750 miliona, kao i da već sada treba razmišljati o stvaranju uslova za vraćanje tih obaveza.
"Potrebne su nam velike investicije u energetiku, saobraćaj, turizam, podsticaji za razvoj privrede,... da bi imali ekonomski rast kojim bi povećali državne prihode i omogućili vraćanje ovih dugova. Iako je ova Vlada naslijedila mnoge probleme stvaramo preduslove za dugoročni razvoj", kazao je Damjanović.
On je kazao da su prihode za narednu godinu planirali konzervativno iako mogu biti veći, ali da nisu željeli da kao neki prethodnici prave optimistične planove koji se kasnije ne ostvare i izazivaju probleme.
Damjanović je kazao da je kapitalni budžet za 35 miliona više od ovogodišnjeg ako se izuzme izdvajanje za auto-put, te da će se finansirati 294 kapitalna projekta kojim su obuhvaćene sve opštine. Ministar je kazao da je sastavni dio budžeta i novac od projekta ekonomskog državljanstva, koji je do sada bio van sistema državnog trezora, dok će na prihodnoj strani biti mjere za suzbijanje sive ekonomije i novog poreskog obuhvata.
"Za zdravstvo je opredijeljeno više novca, i to konkretno za 65 miliona više Fondu zdravstva. I ovo je prva Vlada koja je u potpunosti anulirala dug ovog fonda", rekao je Damjanović.
Ministar je kazao da će ubrzati otplata duga po osnovu obeštećenja građanima kojima je proteklih decenija nepravedno oduzeta imovina i kod kojih je pravosnažno okončan taj postupak.
"Prethodne Vlade su predviđale da se ova nepravda isplaćuje sa 2,5 miliona godišnje, što bi značilo da bi bila isplaćena za 33 godine. Mnogi građani nažalost nisu ni dočekali da se isplati nepravda prema njima. Mi sada povećavamo ovu isplatu na deset miliona, a narednih godina u zavisnosti od rasta BDP-a planiramo da i tu sumu udupliramo kako bi ova kategorija građana bila isplaćena za tri do četiri godine, a ne 33. Time bi ova Vlada ispravila istorijsku nepravdu", kazao je Damjanović.
Naveo je da u budžetu za narednu godinu neće biti predviđen prihod od davanja Aerodroma pod koncesiju, ali da očekuje da se donese konačne odluka po tom pitanju.
Na pitanje da se sada država zadužuje po mnogo većim kamatama nego ranije pet do sedam odsto, Damjanović je naveo da je kod spornog zaduženja iz decembra 2020. godine kamata iznosila 2,8 odsto.
"Pogledajte koliko je tada iznosila inflacija a sada je ona 16 odsto. Zadužujemo se po stopama koje su značajno niže od inflacije i koje su realno niže od kamate iz tog zaduženja", kazao je Damjanović.
Inflacije u decembru 2020. godine bila je negativna i iznosila je minus 0,9 odsto, dok je negativan bio i EURIBOR, a koji sada iznosi 2,3 odsto.
Ministar je naveo da naredne godine neće biti vanrednog usklađivanja akciza, već prema kalendaru, a da je ostalo da se razmotre akcize na zaslađivače.
"Zbog smanjenja akciza na gorivo država je ostale bez 40 miliona eura, ali više volim da kažem da smo sa toliko pomogli građane i privredu. Postepeno ćemo vraćati iznos akciza ako se cijene goriva budu smanjivale na međunarodnim berzama. Zbog zatvaranja slobodne zone Luke Bar i mjera protiv šverca cigareta za 30 miliona eura su povećani državni prihodi od akciza na duvanske proizvode", kazao je Damjanović.
Premijer Dritan Abazović je na sjednici kazao je da će budžet za 2023. godinu biti "najveći kapitalni budžet koji je Crna Gora ikad imala".
"Prvi put su predviđeni rast plata u javnoj administraciji, u prosvjeti i Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno u policiji. Prvi put se uvodi dječiji dodatak za svu djecu Crne Gore i prvi put su predviđena sredstva za novorođenčad", kazao je Abazović.