Prosječna zarada (bruto) u avgustu 2022. godine u Crnoj Gori iznosila je 886 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 718 eura, a najveće prosječne zarade imaju zaposleni u sektoru finansija, 1.169 eura, pokazuju podaci Monstata.
Prema podacima, prosječna neto zarada u avgustu 2022. godine u odnosu na jul 2022. godine zabilježila je rast od 0,6 odsto, dok je prosječna neto zarada u avgustu 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 35 odsto.
Prosječne zarade u sektoru šumarstva, ribarstva i poljoprivrede iznosile su 670 eura, u odnosu na jul veće su za dva eura. Zarade u sektoru rudarstva u prosjeku su oko 900 eura, odnosno osam eura više nego u julu. Prosječna zarada u prerađivačkoj industriji niža je za dva eura nego mjesec ranije i iznosi 586 eura, dok je u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija manja za devet eura i iznosi 1.092, umjesto julskih 1.101 euro. Sektor snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slične aktivnosti bilježi rast od šest erua, pa sada zarade iznose 658 eura.
Pad bilježi i sektor građevinarstva, pa su zarade niže za 13 eura i u avgustu su iznosile u prosjeku 669 eura, dok trgovina na veliko i malo bilježi blagi rast od sedam eura i prosječna plata je iznosila 608 eura, iako i dalje zaposleni u ovom sektoru imaju najniže zarade. Saobraćaj i skladištenje bilježi rast od 11 eura, pa zarade u ovom sektoru iznose 717 eura, a rast je zabilježen i u sektoru smještaja i ishrane gdje su plate uvećane za za šest eura i iznose 666 eura. Sektor informisanja i komunikacija takođe bilježi rast od šest eura, pa prosječna zarada iznosi 869 eura. Pad zarade zabilježen je i u sektoru prodaje nekretnina za 11 eura i iznosi 874 eura. Stručne, naučne i tehničke djelatnosti bilježe rast od pet eura, dok sektor administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti bilježe rast od šest eura, pa zarade iznose u prosjeku 657, odnosno 585 eura. Prosječna zarada u državnoj upravi iznosila je 747 eura, i veća je za pet, dok je u sektoru obrazovanja veća za šest eura i iznosila je 709 eura. Zdravstvena i socijalna zaštita bilježi pad za tri, pa je iznos bio 875 eura, dok je sektor umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti zabilježio blagi rast od pet odsto, na 631 euro. Pad je zabilježen u sektoru ostalih uslužnih djelatnosti, za sedam eura, na 641 euro.
Prosječna zarada povećana je 1. januara ove godine, kada je usvojen program “Evropa sad” kojim je minimalna zarada povećana na 450 eura. Prosječna potrošačka korpa porasla je za 107 eura u odnosu na godinu ranije i iznosila je 766,2 eura, dok je godinu ranije bila 659,2 eura.
Rast zarada u odnosu na jul 0,4 odsto
Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u avgustu 2022. godine u odnosu na jul 2022. zabilježile rast od 0,2 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,4 odsto, odnosno po sektorima, saobraćaj i skladištenje 1,6 odsto, trgovina 1,2, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti jedan odsto, vađenje ruda i kamena 0,9, koliko bilježe i sektori snabdijevanje vodom 0,9, usluge smještaja i ishrane i obrazovanje. Sektori stručne, naučne i tehničke djelatnosti bilježe rast od 0,8 odsto, kao i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti. Informisanje i komunikacije i državna uprava bilježe rast od 0,7 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i finansijske djelatnosti 0,3 odsto.