ĆALOVIĆ-MARKOVIĆ: Još nemam dozvolu za pristup tajnim podacima

Izvršna direktorica MANS-a i rukovodilac stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Vanja Ćalović Marković, još nije dobila dozvolu za pristup tajnim podacima što joj, kako je kazala, predstavlja ozbiljnu prepreku u radu u tom tijelu.

Kako je navela, predugo se čekaju stavovi pojedinih ministarstava koja dokumenta će zadržati oznaku tajnosti, kao i direktan pristup elektronskim arhivama.

„Sa jedne strane, dio važnih podataka je nezakonito uništen, a u pojedinim institucijama ostaci bivšeg režima pokušavaju da uspore procese i prikriju informacije“, kazala je Ćalović Marković.

Sa druge strane, kako je navela, svi procesi u novoj vlasti traju veoma dugo, i teško je utvrditi šta je posljedica neiskustva, nesnalaženja ili lošeg postavljanja prioriteta, šta su opstrukcije kadrova prethodne vlasti, a šta nespremnost nove da napravi neke konkretne promjene.

„Međutim, još vjerujem da su prva dva uzroka ključna, i da u većini nove Vlade postoji politička volja da se bore protiv visoke korupcije“, istakla je Ćalović Marković.

Ona je kazala i da još nije dobila dozvolu za pristup tajnim podacima, zbog ćega ne može da pristupi brojnim važnim podacima, jer je, kako je navela, bivši režim dokaze svoje korupcije proglašavao državnim tajnama.

„Nadam se da će se taj postupak uskoro okončati, jer počinje da predstavlja ozbiljnu prepreku u radu“, rekla je Ćalović Marković.

Kako je kazala, pokretanje postupka za izdavanje dozvole je prvo odlagao Generalni sekretarijat Vlade, sve do njenog obraćanja premijeru, dok je Ministarstvo odbrane svoj dio procedure sprovelo krajnje efikasno, ali su već neko vrijeme u toku postupci u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

„Ne vidim nijedan razlog da taj postupak traje toliko dugo, pogotovo što sam i u prethodnom periodu bila predmet obrade te institucije“, dodala je Ćalović Marković.

Na pitanje da li su joj, imenovanjem na čelo stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na neki način „vezane ruke“ u smislu kritike loših poteza nove vlasti, Ćalović Marković je kazala da nijesu, i da to od nje niko i ne očekuje.

Ona je podsjetila da je i ranije učestvovala u sličnim tijelima, kao što je Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala kojom je predsjedavao bivši premijer Duško Marković.

„Moja očekivanja od ove Vlade su, svakako, neuporedivo veća, ali to što sam, kao predstavnik nevladinog sektora, imenovana u ovo tijelo mi ni u kom slučaju ne može oduzeti slobodu govora. Uostalom, zato sam snažno kritikovala način na koji je usvajan zakon o tužilastvu“, navela je Ćalović Marković.

Ona je podsjetila da je na njen predlog Savjet preporučio Vladi da ne isplaćuje sredstva iz budžetske rezerve u toku izborne kampanje u Nikšiću, kao i da je MANS podnio krivične prijave protiv visokih funkcionera nove vlasti, gradonačelnika Budve Marka Carevića i ministra Ratka Mitrovića.

Na pitanje kako ocjenjuje rezultate rada Vlade u proteklih pola godine, Ćalović Marković je kazala da su oni vrlo skromni i da je više vremena potrošeno na prepucavanja između nove Vlade i većine u parlamentu, nego na ozbiljne reforme.

„Nema sumnje da je teško izboriti se sa zarobljenim institucijama, u kojima pipke nema samo prethodna vlast, već i organizovane kriminalne grupe, ali se moglo, moralo i trebalo uraditi mnogo više“, smatra Ćalović Marković.

Ona je kazala da su političke partije, kada su već odlučile da daju podršku takozvanoj ekspertskoj Vladi, trebalo i da joj dozvole da pokuša da uradi nešto konkretno, a ne da je, kako je navela, sapliću na svakom koraku, i to mnogo intenzivnije nego što to radi opozicija.

Prema riječima Ćalović Marković, njihovo jedino obrazloženje je da će ih kazniti građani na izborima ukoliko su napravili neku grešku.

„Problem je u tome što mi više nemamo vremena da čekamo, jer se oslabljena ekonomija, razorena korupcijom, a onda dokusurena u toku epidemije, održava na aparatima, zahvaljujući pomoći iz budžeta“, upozorila je Ćalović Marković.

Kako je navela, umjesto da cijelo društvo diskutuje o tome kako pokrenuti privredu, Vlada svakog dana gasi požare koje joj podmeće dio parlamentarne većine, ili koje sama izaziva.

Ćalović Marković smatra da je najveća prepreka u radu Vlade politizovana javna administracija na koju se nova vlast ne smije osloniti, kao i očigledan nedostatak iskrene političke podrške vladajuće većine.

„Kada radite u okruženju u kome vas na svakom koraku čeka opstrukcija ili podmetanja, izuzetno je teško biti efikasan“, pojasnila je ona, dodajući da je i bojkot parlamenta od vladajuće partije nezabilježen primjer opstrukcije sopstvene vlade.

Na taj način, kako je navela, interesi građana postaju moneta za političko potkusurivanje, jer zakoni koje je donijela prethodna vlast ostaju na snazi i Vlada ne može pokrenuti bilo kakve ozbiljnije reforme.

Govoreći o slabostima nove Vlade, Ćalović Marković je kazala da je najveća to što mnogi kadrovi imaju veoma ograničeno ili gotovo nikakvo prethodno iskustvo u državnoj upravi.

Ti problemi su, smatra ona, direktno povezani, jer je upravo politizacija javne uprave onemogućila mnoge koji nijesu bili dio bivšeg režima da se zaposle u državnim organima.

„Sa druge strane, zapošljavanje ljudi koji ne znaju kako funkcioniše državni aparat, zbog političkih pritisaka nove većine, ogromna je kočnica za postizanje konkretnih rezultata“, rekla je Ćalović Marković.

Na pitanje gdje vidi izlaz iz dubokih podjela u društvu, dok vlast i opozicija prebacuju odgovornost jedni na druge, ona je kazala da „moramo da shvatimo da su političari tu zbog nas, a ne mi zbog njih“.

Građani, kako je navela, mogu i treba da pruže otpor, jer je ogroman broj njih jednak u siromaštvu i uskraćen za osnovna prava, bez obzira koje vjere ili nacije bili.

„Crna Gora mora i može zajedno, jer svi mi koji smo živote vezali za ovaj prostor moramo da se izborimo da sljedeća generacija živi mnogo bolje, bez prebrojavanja krvnih zrnaca. Kakvu budućnost ostavljamo našoj djeci ako nastavimo spiralu mržnje i podjela od koje profitiraju samo korumpirani političari sa obje strane“, dodala je Ćalović Marković.

Upitana kako komentariše stavljanje identitetskih pitanja u prvi plan, i koliko se time koči rješavanje gorućih ekonomskih i socijalnih problema, ona je kazala da na taj način bivša vlast pokušava da delegitimizuje Vladu.

„I skrene pažnju javnosti sa kriminala i korupcije u koji su bili upleteni, a za koji su pokušali da unište dokaze. Nije prvi put da se bivša vlast bori za ostvarenje svojih interesa, pokrivajuci se zaštitom drzave koju su potkopavali svojim kriminalom“, precizirala je Ćalović Marković.

Sa druge strane, kako je navela, dio nove vlasti sada plaća dugove za finansijsku i drugu podršku koju su dobili na izborima forsiranjem tema i interesa njihovih pokrovitelja. „Tako pokušavaju da sakriju i da, nažalost, nemaju viziju na koji način treba da se rješavaju gorući problemi“.

„Te dvije strukture nas svakodnevno vraćaju vjekovima unazad, držeci društvo zarobljeno temama koje treba da pripadaju istoriji. Sve dok budemo svakodnevno prekopavali po duhovima prošlosti, nećemo imati vremena da se bavimo sadašnjošću i budućnošću“, naglasila je Ćalović Marković.

Na pitanje da li se promjenom trodecenijske vlasti nešto promijenilo u njenom ranijem stavu da se neće angažovati u politici, ona je kazala da je politika je vještina kompromisa, „a kada u Crnoj Gori počnete da pravite kompromise, vrlo teško je ostati principijelan“.

„Kao dio neke političke većine, često morate da uradite i ono sa čim se nikako ne slažete“, rekla je Ćalović Marković.

To, pojasnila je ona, uključuje i zatvaranje očiju na nepotizam, klijentelizam, partijsko zapošljavanje, a u nekim slučajevima i korupciju i organizovani kriminal.

„Vidjeli smo da su i neki pojedinci iz nove vlasti vrlo skloni da lične interese stave ispred javnog, a ljudi su kvarljiva roba, posebno kad rade bez ozbiljne kontrole“, kazala je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, kada bi svi ušli u politiku, onda ne bi postojao niko ko bi ostao sa strane i ukazivao građanima na devijacije sistema, a u malom, podijeljenom drustvu kao što je crnogorsko, sa slabim i politizovanim institucijama, uloga nevladinog sektora je još značajnija.

„Zbog svega toga više puta sam rekla da nemam namjeru da se bavim politikom, i mislim da kroz rad u MANS-u dajem doprinos promjeni našeg društva, bez obzira na to koja se politička struktura nalazi na vlasti“, zaključila je Ćalović Marković.