Izvor: MONDO
PODGORICA 20. 9. - - Centar za monitoring predlaže diferencirani cenzus za ulazak u parlament koji bi za koalicije bio sedam odsto, za pojedinačne partije koje ne nastupaju u koaliciji četiri i za stranke koje nastupaju u koaliciji dva odsto.Predlogom izbornog zakona ove nevladine organizacije, koji je u srijedu predstavljen na konferenciji o reformi izbornog sistema, uveo bi se personalizovani proprocionalni (PPS) umjesto sadašnjeg posrednog proporcionalnog sistema.
Predsjednik CEMI-ja Zlatko Vujović kazao je da se za partije koje predstavljaju dio koalicije, predlaže upotreba odvojenih, pojedinačnih izbornih lista. Birači direktno glasaju za partije, a ukupan rezultat koalicije se dobija zbrajanjem pojedinačno ostvarenih rezultata.
On je naveo da bi, pored predviđenog diferenciranog cenzusa, partija alternativno stekla parlamentarni status ako je osvojila jedan direktni mandat.
Kada je riječ o izboru predstavnika za nacionalni parlament, iz CEMI-ja predlažu uvođenje elemenata sistema relativne većine za izbor dijela poslanika, kao i korišćenje zatvorene blokirane izborne liste, gdje bi se morao poštovati redosljed liste koji je prijavljen prije izbora.
"Polovina mandata bi bila raspodijeljena na osnovu direktnih - ostvarenih u jednomandatnim izbornim jedinicima, a polovina na osnovu rezulatata koje su ostvarile izborne liste u jedinstvenoj izbornoj jedinici na nivou Crne Gore", rekao je Vujović.
Novim zakonskim rješenjem se predviđa da birač raspolaže sa dva glasa, jedan kojim će moći da glasa za jednu od ponuđenih izbornih lista i drugi za pojedinačne kandidate u jednomandatnim izbornim jedinicama.
Vujović navodi da će mandati raspodijeljeni putem proporcionalne metode imati korektivnu ulogu u odnosu na direktne mandate u cilju obezbjeđenja visokog indeksa proporcionalnosti. Na taj način će, smatraju predlagači zakona, pored elemenata većinskog sistema i zahvaljujući korektivnoj metodi, biti zadržan visok stepen proporcionalnosti, kao što je to slučaj sa sistemom koji se sad koristi.
"Jednomandatne jedinice će biti određene na način da obuhvataju približno jednak broj birača. Prosječan broj birača jedne izborne jedinice odrediće Državna izborna komisija tako što će se ukupan broj birača podijeliti sa brojem mandata koji će biti raspodijeljeni", objašnjava Vujović.
Izuzetak od pravila da izborne jedinice treba da odgovaraju po broju birača jedna drugoj, prema predlogu CEMI-ja, treba dozvoliti u slučaju kada je riječ o predstavljanju zajednica čije je učešće u ukupnoj populaciji veće od jedan, a manje od četiri odsto.
Novim izbornim zakonom je potrebno uvesti i obavezu da svaka od izbornih lista kandiduje minimum trećinu kandidata koje su žene, kao i da one imaju prednost u raspodjeli mandata ostvarenih putem izbornih lista.
Prema predloženom zakonskom rješenju, glasa se korišćenjem dva odvojena glasačka listića, što olakšava građaninu da izabere određenu listu, a da glas za direktni mandat da kandidatu koji nije predstavnik liste za koju je birač glasao.
Profesor Srđan Darmanović je kazao da se promjene izbornog sistema ne dešavaju nigdje lako i ako za to nemaju interesa politički "odlučioci", odnosno partije.
Darmanović je kazao da je izborni sistem donio dosta dobrih rezultata, među kojima su izvjesnost i stabilnost političkim akterima, kao i da je davao dovoljno šansi i "velikima i malima".
On je ocijenio da su izvori problema u tom sistemu bili vezani za cenzus od tri odsto koji je postao "prelako premostiv" i da on više nije nikakva prepreka za fragmentaciju parlamenta.
"Pokazalo se da su partije prevazilazile taj problem tako što ih koalicije u koje su stupali prije izbora ne obavezuju. Kod nas koalicije služe kao prevozno sredstvo do ulaska u parlament, a poslije nemaju nikakve obaveze da djeluju zajedno", naveo je on.
Profesor Veselin Pavićević se zalaže za proporcionalni izborni sistem sa jedinstvenom izbornom jedinicom, jer se, kako je kazao, u praksi pokazao kao metod čiju legitimnost ne osporava nijedna politička partija u Crnoj Gori.
(Vijesti/MONDO)