Prijedlog Vlade da se ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić razriješi sa te funkcije ušao je u skupštinsku proceduru.
Leposavić je, kako je navedeno u dokumentu, 4. decembra 2020. izabran za čelnika Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, a u periodu od izbora do dana podnošenja prijedloga za razrješenje njegovo javno djelovanje "u velikoj mjeri odstupalo je od zvaničnih stavova Vlade" i sporazuma koji su 8. septembra 2020. godine potpisali predstavnik Koalicije „Za budućnost Crne Gore" Zdravko Krivokapić, predstavnik Koalicije „Mir je naša nacija“ Aleksa Bečić i predstavnik Koalicije „Crno na bijelo“ Dritan Abazović.
"Sporazum je predstavljao programski osnov za formiranje 42. Vlade Crne Gore i u njemu je, pored ostalog, predviđeno da će nova demokratska vlast odgovorno sprovoditi međunarodno preuzete obaveze, potpuno i posvećno realizovati sve reforme neophodne za punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Uvažavanje odluka međunarodnih sudskih institucija od suštinske je važnosti za prihvatanje osnovnih civilizacijskih postulata na kojima se zasniva Evropska unija", navedeno je u prijedlogu za razrješenje koje je potpisao premijer Zdravko Krivokapić.
Odgovarajući na poslaničko pitanje u Skupštini Cme Gore koje je glasilo: „Da li ste Vi, kao ministar pravde, koji je između ostalog zadužen i za polje ljudskih i manjinskih prava, spremni da priznate da se u Srebrenici dogodio genocid i da li bi se poklonili žrtvama Srebrenice“ Leposavić je, kako je napisano, "relativizovao odluke Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u kojima se tragični događaji u Srebrenici pravno kvalifikuju kao djelo genocida".
Takvim činom se, kako je istaknuto u dokumentu, doprinosi porastu međuetničkih tenzija u Cmoj Gori, naročito u odnosu na pojedine manjinske narode.
"To je nedopustivo jer se radi o ministru koji je bio dužan da se stara o unapređenju njihovog položaja u crnogorskom društvu", navedeno je u prijedlogu za razrješenje.
Takvim činom se, kako se dodaje, narušava i obaveza Crne Gore proistekla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Crne Gore) kojim se Cma Gora obavezala na punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
"Takvim činom se iskazuje nepoštovanje Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici i Deklaracije o njenom prihvatanju, koju je 2009. godine prihvatila Skupština Cme Gore", napisano je u dokumentu.
Takvim činom se, kako je istaknuto, ugrožava i međunarodni ugled države Crne Gore i same Vlade, kojoj pripada Leposavić.
"Vlada, čiji sam predsjednik, ne pretenduje da sudi o događajima koji su se odigrali dvije i po decenije prije njenog konstituisanja. Osnovne ideje, afirmisane Ekspozeom mandatara prilikom izbora Vlade jesu sveopšte pomirenje u društvu, okrenutost ka budućnosti i afirmacija zakonitosti u radu javnopravnih organa. Za očekivati je bilo da politička partija koja je dovela do ekonomskog sloma države Cmu Goru i koja je bila aktivni sudionik ratnih događaja devedesetih ima potrebu da, u nedostatku bilo kakve progresivne ideje, nastoji da generiše stalni društveni sukob, ali je neopravdano da bilo koji od ministara prihvata takav javni diskurs ", rekao je Krivokapić.
Ne ulazeći u lično mišljenje koje Vladimir Leposavić ima o ratnim događajima u bivšoj Jugoslaviji premijer smatra "da postoji objektivna odgovornost za ovakvo njegovo činjenje i da ie bio dužan da, kao ministar zadužen za oblast pravde i manjinskih, prava, iskaže poseban senzibilitet u odnosu na pravosnažne sudske odluke i osjećanja manjinskih naroda u Cmoj Gori".
" Iz navedenih razloga predlažem razrješenje Vladimira Leposavića sa funkcije ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava", naveo je Krivokapić u prijedlogu.