Poslanik Dps-a Nikola Rakočević je potez vlade o gašenju MA ocijenio kao politički revanšizam.
“Gašenje Montenegro Arlinesa bež objašnjenja i bez istovremeno otvaranja nove kompanije koja bi preuzela sva operativna i formalna prava MA, te zadržala sve radnike koji su trenutno zaposleni u kompaniji je strateški nepromišljena i ekonomski neodgovorna odluka, nažalost motivisana političkim revanšizmom”, kazao je Rakočević u intervjuu Dnevnim novinama.
Nepovjerenje u novu Vladu je, kako dodaje Rakočević, očekivano, budući da je ona proizvod jednog opasnog desno-populističkog talasa, ekonomski infantilne programske politike, svojim značajnim dijelom.
“Svi investitori, i domaći i strani, zastali su i čekaju odluke nove Vlade, ne bi li procijenili da li je Crna Gora i dalje pogodna za ulaganje i poslovanje. Pritom, mislim da je isuviše biznis barijera i do sada bilo koje valja otklanjati u narednom periodu”, naveo je Rakočević, kako prenosi Standard.
Vlada je najavila gašenje Montenegro Airlinesa i osnivanje nove kompanije, uprkos žestokom protivljenju javnosti i struke. Da li je u pitanju gašenje crnogorskog brenda i prepuštanje profitabilnih linija Air Serbia? Šta je rješenje DPS-a za nacionalnu avio-kompaniju?
RAKOČEVIĆ: Nacionalna avio-kompanija ima izuzetan značaj za turističku i ukupnu privredu Crne Gore, posebno imajući u vidu da preveze godišnje 650.000 putnika, kao i da predstavlja 25 odsto prometa Aerodroma Crne Gore, a najvažnije da upošljava preko 350 radnika. Gašenje Montenegro Airlinesa bez objašnjenja i bez istovremeno otvaranja nove kompanije koja bi preuzela sva operativna i formalna prava MA, te zadržala sve radnike koji su trenutno zaposleni u kompaniji je strateški nepromišljena i ekonomski neodgovorna odluka, nažalost motivisana političkim revanšizmom.
Sanacija Montengro Airlinesa je neophodna i to nije sporno. Zakon kojim smo predvidjeli konsolidaciju Montenegro Airlinesa smatram dobrim modelom, posebno što EK taj zakon ne smatra problematičnim sa aspekta državne pomoći, budući da smo nakon usvajanja zakona otvorili pregovaračko poglavlje 8. Ima puno modela koji mogu pomoći očuvanju kompanije, nepromišljeno gašenje bi proizvelo veliku ekonomsku štetu i ostavilo bi bez posla vrijedni i stručni kadar. Primijetila je ukupna javnost da se ustupa najprofitabilniji tržišni prostor avio-kompaniji susjedne države, što ne mislim da je namjera, ali jeste svakako jedan od pokazatelja neopravdanosti ovako ishitrene odluke. Očekujem da će Vlada zastati i ozbiljno analizirati stanje i mogućnosti prije donošenja odluke o budućnosti nacionalnog avio-prevoznika.
Vlada se u trećem radnom danu mandata zadužila 750 miliona bez ikakvih najava. Šta mislite o tom potezu, posebno sa aspekta transparentnosti, ali i visine zaduženja? Na internetu kruži šala da se nova vlast za tri dana zadužila 750 miliona, a bivša DPSa za 30 godina 3,75 milijarda. Pošto to očigledno odgovara realnosti, kakav je Vaš komentar?
RAKOČEVIĆ: Zaduženje u trenutku nastale i tek nastupajuće krize bilo je očekivano, međutim, zadužiti se pod sumnjivim pravnim i nepovoljnim ekonomskim uslovima je za brigu. Počevši od natransparentnosti povodom razlike u kamatnoj stopi po kojoj su izdate obveznice i one po kojoj će se iste vraćati u narednih sedam godina, iznosa zaduženja koji je mnogo veći od onoga što je stručna javnost već projektovala kao dovoljan, pa do izostanka informacije pod kojim okolnostima i pod kakvim pravnim uslovima je sklopljen ugovor sa pravnom kućom koja je sarađivala sa Vladom povodom emisije obveznica na osnovu urađenog prospekta, stvara se nepovjerenje i budi se sumnja u zakonitost postupka Vlade.
Najzad, očigledno je da je premijer obmanuo javnost kada je saopštio da nije imao uvid u finansijske iskaze državne kase prilikom izlaganja ekspozea, a zajedno sa svojim timom danima prije toga je već pregovarao o zaduženju Crne Gore. Lični utisak, na koji svako imam pravo, jeste da ministar finansija u ovoj radnji nije možda imao lošu namjeru, ali je očigledno uvažavao loše savjete koji su ga doveli u zonu netransparentnosti i potencijalne nezakonitosti.
Ministar finansija Milojko Spajić je komentarišući zaduživanje kazao da su spriječena “masovna otpuštanja”. Šta kao poslanik koji prati ekonomska dešavanja mislite o tome da će zaduženje očigledno ići za potrošnju, a ne za investicije kao kod vlasti DPS-a? Da li je to pogubno?
RAKOČEVIĆ: Svako zaduženje koje nije usmjereno na refinansiranje pristižućih kreditnih obaveza ili na investicije u kapitalne projekte u javnim, ali i u privatnim finansijama smatra se rasipništvom i nedomaćinskim trošenjem. Volio bih da se ova izjava ministra, koju ste citirali, ispostavi tek kao populistička parola, pa da će sredstva od zaduženja ipak biti iskorišćena na adekvatan način, koji jedino može i stvoriti novu vrijednost, a time i radna mjesta i novu perspektivu.
Budući da je ekonomska kriza usljed pandemije korona virusa ostavila negativne posljedice na privredni i javni sektor, treba ostaviti prostor i pružiti pomoć ministarstvu, da pokuša naći najbolja rješenja, međutim, netransparentnost i jednostrano donošenje odluka, bez komunikacije sa parlamentom, sve više će opredjeljivati javnost na oštru kritiku rada ministarstva.
Šta mislite o odluci da se usvajanje budžeta odgodi za mart? Šta generalno mislite o ekonomskoj politici nove vlasti?
RAKOČEVIĆ: Nepredlaganje budžeta do kraja kalendarske godine za narednu fiskalnu godinu i neusvajanje završnog računa budžeta za prethodnu godinu je jedna od brojnih početničkih grešaka Vlade, koja je donijeta na političkom, a ne stručnom nivou. Kada u ekonomske odluke involvirate više politike nego finansija uglavnom se završi krahom i jednog i drugog.
Privremeno finansiranje koje je rezultat neusvajanja budžeta do 31. decembra je u potpunosti nezakonito za najveći broj budžetskih jedinica, budući da sastav ministarstava u novoj Vladi nije u skladu sa Zakonom o budžetu za 2020. godinu, na osnovu kojeg se računa 1/12 stvarnih izdataka koje Ministarstvo finansija isplaćuje potrošačkim jedinicama, po osnovu privremenog finansiranja. Upravo zbog toga, neophodno je bilo predložiti rebalans budžeta. Pobjeglo se i od tog akta, valjda u pokušaju izbjegavanja skupštinske rasprave. Za sada ne postoji niti jedna ekonomska odluka koju građani mogu pohvaliti i koja može unijeti optimizam. Ipak, najava da će se racionalizovati potrošnja u javnom sektoru treba da raduje, budući da se u tom segmentu budžetske odgovornosti može sa pravom prigovoriti pojedinim potrošačkim jedinicama u prethodnoj Vladi. Za sada, od te najave imamo samo političke parole, bez finansijskog iskaza racionalizacije.
Nova vlast je zabranila gradnju malih elektrana i ukinula ekonomska državljanstva. Koliko će to obeshrabriti investitore? Može li Crna Gora da dođe u situaciju da plaća odštetu iz budžeta zbog štete nanijete investitorima? Da li se taj problem mogao drugačije riješiti?
RAKOČEVIĆ: Primijetićete da nova vlast po mnogo čemu slijedi praksu prethodnih vlada. To se, za sada, ogleda na spoljno-političkom planu rada Vlade, povodom čega je nova većina primorana od strane naših zapadnih saveznika. Ukoliko nova Vlada bude željela dobre ekonomske rezultate, slijediće i razvojnu politiku prethodne vlasti, uklanjajući, istovremeno, određene anomalije, kojih je, razumije se, bilo.
Ako tvrdoglavo budu istrajavali na uništavanju svih trasiranih puteva ekonomske održivosti Crne Gore, a tu posebno mislim na primamljivost naše države za direktne strane investicije, bilo da bi to radili iz loše namjere ili frustracije u odnosu na političku konkurenciju, životni standard i nova vrijednost, koja obezbjeđuje šansu za održiva radna mjesta, biće ugroženi. Posebno je važno sačuvati ambijent privlačnosti za visokokvalitetne strane investitore, jer oni ne donose samo kapital, već i poslovno znanje i kulturu koja se prenosi na domaću radnu snagu i stvara konkurentsku prednost za državu.
Očekivano nepovjerenje u novu Vladu
Posljednjih dana rada stare Vlade, investitori su pohrlili da dobiju urbanističko-tehničke uslove i dozvole, jer očigledno nemaju povjerenja u nove vlasti. Koliko zaustavljanje stranih investicija može biti loše po crnogorsku ekonomiju?
RAKOČEVIĆ: Nepovjerenje u novu Vladu je očekivano, budući da je ona proizvod jednog opasnog desno-populističkog talasa, ekonomski infantilne programske politike, svojim značajnim dijelom. Svi investitori, i domaći i strani, zastali su i čekaju odluke nove
Vlade, ne bi li procijenili da li je Crna Gora i dalje pogodna za ulaganje i poslovanje. Pritom, mislim da je isuviše biznis barijera i do sada bilo, koje valja otklanjati u narednom periodu.
Odluka o nepredlaganju budžeta do kraja godine, odluka o tajnom zaduživanja koje će se koristiti i za tekuću potrošnju, gašenje nacionalne avio-kompanije, koja posredno i neposredno donosi blizu 180 miliona eura ekonomske koristi državi, politička nestabilnost, najave gašenja investicionih programa, sve to skupa zabrinjava i stavlja u stanje pripravnosti i nepovjerenja mladog preduzetnika, a kamoli velikog investitora, za kojeg Crna Gora mora da se bori, jer on svoj kapital ulaže onamo gdje mu je najbezbjednije i najisplativije, a za privlačenje “svježeg” kapitala postoji velika konkurencija na svjetskom nivou. Zbog svega rečenog, ekonomska odgovornost Vlade mora biti na mnogo višem nivou, a kritika javnosti konstruktivna, jer svi doprinosimo ekonomskoj i političkij stabilnosti koja nam je neophodna za privlačenje investicija i otvaranje održivih radnih mjesta.