Potpisivanje drugog sporazuma nove parlamentarne većine dovedeno je u pitanje zbog različitih stavova djelova DF-a i Ure o ukidanju Zakona o slobodi vjerospovijesti.
Potpisivanje drugog sporazuma nove parlamentarne većine u kojem bi trebalo da se nađe i set reformskih zakona o pravosuđu, ekonomiji, socijali, zakon o lustraciji i zakon o porijeklu imovine, dovedeno je u pitanje zbog različitih stavova djelova DF-a i Ure o ukidanju Zakona o slobodi vjerospovijesti, piše Pobjeda.
Više izvora Pobjede saopštilo je da se na izradi drugog sporazuma koji je trebalo, prema najavama, da bude potpisan prije formiranja vlade – trenutno ne radi.
"Ekspertski timovi su počeli rad na drugom sporazumu, ali je on obustavljen do daljnjeg i vidjećemo kada će biti nastavljen. Situaciju dodatno komplikuje i zahtjev dijela DF-a da preduslov formiranja nove vlade bude povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti", rekao je Pobjedi izvor iz vrha koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“.
Ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u drugom sporazumu najavio je nosilac liste ZBCG i kandidat za mandatara Zdravko Krivokapić nakon što je to izričito tražio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije Mićović.
Drugi izvor Pobjede blizak vrhu koalicije ZBCG saopštio je da je kandidat za mandatara Zdravko Krivokapić dobio informaciju tokom konsultacija da su najmanje dva poslanika koalicije ,,Crno na bijelo“ protiv ukidanja Zakona, već za mijenjanje spornih članova. Taj stav je blizak i nekim članovima pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske poput Dragana Šoća.
"Na posljednjem sastanku ekspertskih timova predstavnicima GP Ura, istina bez prisustva Dritana Abazovića, bilo je neprihvatljivo da potpišu zaključak po kome bi se u drugom sporazumu našlo obavezujuće ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Stekao se utisak da su predstavnici GP Ura bili na stanovištu da Zakon treba mijenjati, odnosno revidirati, kako je uopšteno zapisano u prvom sporazumu", tvrdi izvor Pobjede.
Da za sada nema ništa od drugog sporazuma, bilo je jasno kada su lideri Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije Andrija Mandić i Milan Knežević sa kandidatom za mandatara vlade Zdravkom Krivokapićem zatražili – prije nego što bude formirana vlada – da se povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a da nakon toga država Crna Gora potpiše temeljni ugovor sa Sinodom Srpske crkve i patrijarhom Irinejem.
"DF će tražiti kao preduslov za bilo kakve dogovore oko formiranja vlade da trenutna parlamentarna većina povuče antipravoslavni i antisrpski Zakon o slobodi vjeroispovijesti, jer smo to obećali građanima. Nakon toga se stiču uslovi da se potpiše temeljni ugovor sa SPC i zaštite naše svetinje u Crnoj Gori. Poslije ćemo se dogovarati oko personalnih rješenja u vladi", rekao je tada Knežević.
Djelovi parlamentarne većine bliski koncernu Vijesti su tvrdili da se radi o pravno nemogućem zahtjevu bez obzira što, po Ustavu, pravo predlaganja imaju i vlada i poslanici.
Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve i pravni ekspertski tim smatraju da je potrebno što skorije rješavanje pitanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i očekuju da će konstituenti nove vlasti usvojiti novi zakonski tekst zasnovan na poštovanju slobode vjeroispovijesti i važećih međunarodnih standarda.
Na sastanku na Cetinju, kako su saopštili, raspravljali su o „neophodnosti regulisanja civilizovanog odnosa države prema crkvi povodom najnovijih društveno-političkih promjena“.
U saopštenju, objavljenom na sajtu MCP SPC, naveli su da su razmatrali pitanje „uklanjanja štetnog dejstva po život crkve i crnogorski pravni sistem, izazvanog usvajanjem diskriminatornog i neustavnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti“.
"Konstatovano je da su prethodnih dana iznijete različite političke inicijative i prijedlozi za regulisanje ovih pitanja, sve redom legitimne i pravno obrazložene, da su istovremeno i dobronamjerne, ali da je crkva u ovom trenutku opredijeljena za što skorije i efikasnije zatvaranje ovog pravnog pitanja u našoj državi", navodi se u saopštenju.
Episkopski savjet očekuje da će konstituenti nove crnogorske vlasti usvojiti zakonski tekst zasnovan na, kako kažu, poštovanju slobode vjeroispovijesti, crkvene stvarnosti, Ustava i važećih zakona iz oblasti koje se tiču života i rada tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ali i važećih međunarodnih standarda.