Jedan od osnovnih uslova za prijem u EU je poštovanje ljudskih prava i sloboda, a upravo danas obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava.
Ovaj datum obilježava se od 10. decembra 1948. godine, kada je usvojena Opšta deklaracija Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima.
Pred Crnom Gorom 62 godine kasnije još je puno posla, slažu se sagovornici u emisiji radija Antena M.
Nada Drobnjak iz Demokratske partije socijalista smatra da su najugroženija prava Roma i pripadnika LGBT populacije:
''Sasvim je sigurno da se u Crnoj Gori ljudska prava ne krše na nekom alarmantnom nivou, ali isto tako je sigurno da se svi segmenti ljudskih prava ne poštuju dovoljno i da na tom polju mora još dosta da se radi. Najugroženija je prije svega romska populacija, koja još ne ostvaruje nivo potrebnih ljudskih prava, i pripadnici LGBT populacije, jer se o tome tek sporadično priča, kad stignu neki izvještaji o stanju ljudskih prava onda se progovori. Alarmantno je to što još nemamo deklarisanih pripadnika te grupe'', kaže Drobnjak.
Drobnjak smatra da je Crnoj Gori potrebna edukacija o ljudskim pravima, da bi stvari krenule na bolje:
''Potrebna je edukacija svih nas. Potrebno je poštovanje zakona, međunarodnih standarda. Ali zaista, bez promjene svijesti i kulturnog konteksta, ne može doći ni do kvalitetnih promjena u poštovanju ljudskih prava.''
U Novoj srpskoj demokratiji smatraju da su u Crnoj Gori najugroženija prava Srba, dok kao primjere kršenja ljudskih prava, u Pokretu za promjene navode položaj Roma, žena i LGBT populacije.
Poslanik Pokreta Koča Pavlović ocjenjuje da crnogorskom društvu nedostaje istinska tolerancija prema nečemu što je drugo i drugačije, bilo da je u pitanju političko ubjeđenje, vjera, nacija ili seksualno opredjeljenje.
Pavlović smatra da je, prije svega, potrebno izboriti se za vladavinu prava:
''Kada profunkcioniše pravna država, počeće da se mijenja i svijest građana. Ne možemo mi sad očekivati da građani iz nekih, da kažem, potpuno iracionalnih razloga postanu tolerantni ako ne postoji taj, uslovno rečeno, represivni mehanizam koji će im prvo jasno staviti do znanja šta je dozvoljeno a šta nije. Poslije toga, kad čovjek počne da živi u pravnoj državi, onda počinje da usvaja ono što se naziva vrjednosnim sistemom. Znači, ne samo da poštuje zakone zato što se plaši sankcija, nego počinje da ih poštuje zato što se slaže sa vrijednostima koje te sankcije i zakoni brane.''
(MONDO)