Pandemija koronavirusa doprinijela je sukobu hibridnih režima, kakvi su crnogorski i srpski, koji zbog autoritarnosti svojih lidera padaju na svjetskim ljestvicama demokratskih sloboda, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je kazao agenciji MINA da je COVID-19 nesumnjivo aktivni protagonista političkog, ekonomskog i socijalnog inženjeringa post-korona svijeta.
Govoreći o odnosima između Crne Gore i Srbije, Jakšić je rekao da je pandemija doprinijela sukobu dva “hibridna režima” koji zbog autoritarnosti svojih lidera padaju na svjetskim ljestvicama demokratskih sloboda.
"Kriza utiče da se užareni nacionalizmi kreću od lošeg ka gorem. Sankcionišu se “njihovi”, a “našima” se gleda kroz prste. Sve se, nažalost, i dalje okreće oko crkvenih pitanja koja su uzdignuta na nivo odbrana nacionalnih i etničkih identiteta", kazao je Jakšić.
On je podsjetio da je Mitropolija crnogorsko-primorska jedno vrijeme nastavila sa litijama, nakon što su, i prije pravoslavnog Uskrsa, u Podgorici prihvaćena pravila zabrane okupljanja.
"Privođenja sveštenika, za koje moraju da važe ista pravila kao i za sve građane, u srpskim medijima opisivana su kao brutalna hapšenja. Onda je došlo i do hapšenja vladike Joanikija i njegovih saradnika", kazao je Jakšić.
On je rekao da je to velika sramota za lidere dvije nominalno sekularne države »koji sebi dopuštaju da postanu taoci pravoslavnih Talibana«.
"Njih dvojica morali bi da se nađu i na vrijeme spriječe eskalaciju koja po ocjenama mitropolita Amfilohija predstavlja pripremu za građanski rat", kazao je Jakšić.
On je ocijenio i da se globalni odnosi koriguju.
“Kina se konsolidovala u poređenju sa danima kada je staljinističkim metodama prikrivala epidemiju.
Zemlja koja je dugo na meti kritika zbog autokratske politike i gušenja mnogih ljudskih prava, vješto je „diplomatijom maski“ iskoristila krizu da stekne simpatije ljudi, posebno u Evropskoj uniji (EU)”, rekao je Jakšić.
Prema njegovim riječima, Amerika je pandemiju dočekala dezorganizovano, “prije svega zbog direktiva Donalda Trampa koji je krajem februara tvrdio da je situacija “veoma pod kontrolom”, da bi potom sedmicama bio u konfliktu sa samim sobom”.
“COVID-19 se pretvorio u američku varijantu ruskog ruleta. Na kraju je Amerika preuzela primat po broju žrtava”, kazao je Jakšić.
On je ukazao da je EU u prvim danima pokazala zastrašujući nedostatak solidarnosti prema zemljama poput Italije i Španije.
“Nije slučajno papa Franjo upozoravao da je „sebična ravnodušnost“ gora od korone. Kada je dospjela na ivicu opstanka, učmala briselska birokratija se razbudila i počela da radi na prikupljanju finansijskih sredstava kako bi evropski kolektiv preživio dramatične privredne izazove”, rekao je Jakšić.
On je kazao da je Rusija pokušavala da se drži po strani, ali nije izbjegla da poslije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ima najveći rast zaraženih.
“U ovoj fazi Kina je najviše profitirala, SAD bilježe pad, ali Vašington neće odustati od ratovanja sa Pekingom. Zapad će svakako pokušati da izvuče pouke. To je proces koji će trajati godinama, kao i naše prilagođavanje novom svakodnevnom životu koji korona diktira”, rekao je Jakšić.
Govoreći o uticaju krize na promjene međunarodnih odnosa, Jakšić je kazao da na političkoj sceni globalnih odnosa neće doći do kapitalnih promjena, za razliku od svjetske ekonomije koja je u rasulu.
“Eksperti govore o depresiji kakva nije viđena od 1930-ih. Krivulje bruto rasta su u slobodnom padu. Tržište rada je teško poremećeno”, rekao je Jakšić.
Prema njegovim riječima, mnogi lideri tokom pandemije, koristeći vanredne mjere, profitiraju šireći efekat okupljanja oko zastave, nacionalne homogenizacije u vremenima opšte opasnosti.
"Pritom su neki dodatno razotkrili autoritarne ambicije. Korona je takvim političarima poslužila da efikasnije upravljaju masama koje je virus okupio oko lidera, a oni se predstavljaju kao spasioci nacije“, kazao je Jakšić.
Kako je naveo, put u totalitarizam odvija se bez državnog udara, anesteziološki, korak po korak, uz buđenje kolektivnog mazohizma naroda.
On se osvrnuo i na uticaj krize na jačanje populizma, nacionalizma i desnice.
"U početku se činilo da korona daje zamah evropskim desnim populistima, nacionalistima i ksenofobima koji su, poput Matea Salvinija u Italiji, uzroke pandemije tražili među migrantima. Nastavak krize imao je sasvim drugi efekat, moguće i zbog prirode virusa koji ne poznaje rase i identitete", kazao je Jakšić.
Prema njegovim riječima, dok je finansijska kriza 2008. godine lansirala populiste, pandemija je erodirala stubove njihove podrške.
"U većini zemalja smanjena je polarizacija na kojoj populisti grade uticaj, pa treba očekivati da će se oni okrenuti ka nacionalizmu i autoritarnosti", kazao je Jakšić.
On smatra da se tokom pandemije povećalo povjerenje u državu, u etablirane stranke i eksperte, a potkopana je demagogija političkih snaga koje nijesu imale odgovor na krizu.
"Ništa neobično da je rejting Angele Merkel skočio, dok je Salvini dospio na najnižu tačku od sredine 2018. godine", kazao je Jakšić.
On je naveo da će post-korona vrijeme izbaciti nove populiste koji će se prilagoditi promjenama i pokušati da kapitališu na ekonomskoj i socijalnoj krizi.
"Ukoliko Evropa dolazeće vrijeme iskoristi da prepozna važnost kohezije, solidarnosti i institucija protiv kojih se populisti bune, onda bi pandemija mogla da označi ulazak u novu, istinski post-populističku eru oslobođenu visokog stepena nacionalizma koji karakteriše sadašnje vrijeme", zaključio je Jakšić.