Psiholozi su utvrdili da Njemci, za razliku od mnogih drugih koji štede zato što moraju, to čine zato, jer jednostavno u tome uživaju
Svjetski dan štednje 30. oktobar izmislili su Amerikanci još 1925. godine s ciljem - "Poštujmo svaki cent" - na ovaj slogan posebno su se pozitivno oglasili Njemci štednjom iz strasti - i to praktikuju i dan danas.
Njemačke štediše i njihovo ponašanje ispitani su i istraženi kao malo koji drugi i o njima se zna gotovo sve: prosječni Njemac će od 100 evra "na stranu" odložiti barem 11, a najčešće štedi za odmor, kupovinu stana ili kuće, za "crne dane" poput onih ukoliko ostane bez posla, za starost ili pak za školovanje djece.
Najnoviji podaci govore da Njemci trenutno mjesečno uštede oko 68 evra, a većina ovaj iznos smatra - premalim. Prema njihovom mišljenju, idealno bi bilo kada bi mogli mjesečno da uštede još tri puta toliko, prenio je njemački državni radio "Dojče vele".
Pa ipak, statistički gledano, svaki stanovnik Njemačke na štednoj knjižici ima oko 59.000 evra. Toliko kao sada, Njemci nisu štedjeli u posljednjih 15 godina, a time se upravo oni nalaze na samom vrhu ljestvice najboljih štediša na svijetu - od njih su trenutno štedljiviji samo Kinezi.
Osim toga, psiholozi su utvrdili da Njemci, za razliku od mnogih drugih koji štede zato što moraju, to čine zato, jer jednostavno u tome uživaju.
Oko 22 odsto stanovnika Njemačke, kako pokazuju istraživanja, "rado bi više štedjeli, ali im nedostaje snage i discipline". Na pitanje gdje misle da bi mogli da potroše manje novaca, na prvom mjestu su cigarete, a zatim slijedi automobil, odnosno, štednja na gorivu, dok gotovo niko ne želi da štedi na hrani, kao ni na godišnjim odmorima i putovanjima.
Iako su svojom strašću prema ovoj, mnogim narodima stranoj disciplini, uštedjeli prošle godine iznos od oko polovine državnog budžeta, ne može se baš reći da ih njihove banke posebno zbog toga nagrađuju.
Naime, Njemci veliki dio ušteđenog novca još uvjek vrlo rado stavljaju na štedne knjižice, iako kamate iznose svega dva odsto. Stoga i ne čudi da svaki drugi ušteđeni evro odlazi na životna osiguranja.
S druge strane, postavlja se pitanje - kome ti isti Njemci ostavljaju svoj novac, odnosno, imovinu? Iako, statistički gledano, u trenutku napuštanja svijeta prosječni stanovnik Njemačke raspolaže sa imovinom vrijednom oko 150.000 evra, sljedećih 15 godina će tek svaki četvrti od njih imati kome da ostavi svoju imovinu. Naime, zbog izuzetno niskog nataliteta, strastveno ušteđeni novac disciplinovanih Njemaca koji nemaju nasljednike, naslijediće niko drugi nego - država.
(MONDO)