Ivan Bogdanov zvani Ica, koji je skriven fantomkom predvodio nerede u Đenovi, ostaće upamćen i po brojnim tetovažama.
Tetovaže su njegov zaštitni znak, ali i jasna poruka u kakvom se tipu ličnosti radi - momku koji je narcisoidan, želi da ga se drugi plaše i slušaju ga, ali i tretiraju kao srpskog junaka, piše "Alo".
Ica na sebi ima sljedeće "slike": Hram svetog Save, grb Beograda, spomenik knezu Mihailu, spomenik Pobedniku, pravoslavni krst, anđela, pitbula, lobanju, grb Zvezde, kašikaru, Miloša Obilića i grb srednjovijekovne srpske vlastele.
Međutim tu nije kraj, već je Bogdanov istetovirao i sljedeće natpise: Beograd, 1389, "pobeda ili smrt" (četnički slogan), Beograd, ultra boys, broj 28 i slova "F" i "D".
Beogradski kriminolog Zlatko Nikolić objašnjava šta se krije iza brojnih tetovaža na tijelima žestokih momaka.
"Brojne tetovaže ukazuju da je riječ o osobama koje imaju psihopatsku strukturu ličnosti. Radi se o slabićima, sitnim dušama, koji na taj način žele da se osjećaju moćnim i važnijim.
Oslikavanjem svih tih simbola po sebi žele da se osjećaju kao produžena ruka nacije, države, boga, kluba...
Brojnim simbolima žele da se prikažu sebe opasnijim, da stvore osjećaj veličine. Takvim osobama je potrebno da se identifikuju s nekim, da pripadaju negdje, objašnjava Nikolić, naglašavajući da ne govori konkretno o Ivanu Bogdanovu, koji je pokretna galerija slika, već uopšteno o osobama koje se na takav način eksponiraju.
Nikolić napominje da Bogdanov očigledno nije želio da se krije, pošto nije pokrio tetovaže, koje, kako navodi, sigurno ima po svim dijelovima tijela.
"Fantomku je stavio da bi stvorio osjećaj nadmoći i opasnosti. S takvim izgledom želio je da pošalje poruku da je opasan", ističe Nikolić, uz opasku da osobe s brojnim tetovažama na taj način izražavaju sopstvenu narcisoidnost.
Ocjenjujući da ovi egzibicionisti žele da budu u centru pažnje, Nikolić zaključuje da je riječ o destruktivnim, ali i autodestruktivnim ličnostima.
"Autodestrukcija se ogleda u tome što trpe bol dok ih više sati bodu po tijelu", dodaje on.
S druge strane, kako su objasnili u studiju "Tattoo Master", simbolika tetovaža je najčešće teško objašnjiva onima koji ih posmatraju sa strane, pošto je njihovo značenje najčešće znaju samo oni koji ih nose.
"Tetovaža ne mora da ima neku određenu i striktnu simboliku, već je bitno šta znači onome ko je nosi. Ponekad ljudi tetoviraju stvari koji djeluju krajnje neshvatljivo svima osim njima", kažu u tom studiju, u kojem se cijene tetoviranja kreću od 50 evra pa naviše.
"Ne gleda se veličina, već vrijeme potrebno da se uradi tetovaža. Rad košta 100 evra po satu. Ako je tetovaža jednostavnija, onda može da bude i velika, a ponekad su one male toliko komplikovane i detaljne da oduzmu više vremena. Cijena se najčešće pogađa, pa se veće tetovaže mogu dobiti po relativno nižoj cijeni", kažu u "Masteru" za "Alo".
(MONDO)