"Status o jevrejima", dokument o progonu Jevreja u Francuskoj koji nje napravila Petenova vlada u Višiju, javnosti prikazao istoričar Serž Klarsfeld
Lider kolaboracionističjke ratne vlade u Francuskoj, maršal Filip Peten, lično je odgovoran za progon Jevreja u Drugom svjetskom ratu, svjedoči dokumentacija koju je javnosti prezentirao poznati istoričar holokausta Serž Klarsfeld.
To su veoma važna dokumenata iz 1940. koja je lično potpisao Peten, naslovljena "Statut o Jevrejima", rekao je Klarsfeld u nedjelju u Parizu, precizirajući da se radi o uputstvima proganjanja Jevreja, pored ostalog, zabranjivanju rada u javnim službama i školama.
"Statut o Jevrejima" je prije nekoliko dana dostavljen Memorijalu holokausta u Parizu čiji su stručnjaci potvrdili istorijsku autentičnost. Dokument je dostavila osoba koja je insistirala na anonmnosti, javile su agencije.
Maršal Peten, inače ratni heroj iz Prvog svjetskog rata, podijelio je Francusku u Drugom svjetskom ratu. On i njegov režim u Višiju su vladali sa juga Francuske, sklopivši pakt sa okupacionim njemačkim trupama, dok je sjeverni dio zemlje bio okupiran i tamo se rađao Pokret otpora i nacistima i Petenu.
Peten i vlada u Višiju su zbog saradnje sa nacistima u periodu 1940-1944, osuđeni za veleizdaju. Peten je umro 1951. na robiji na jednom ostrvu u Atlantiku. Njegovi zastupnici su na sudu pokušavali da ga brane tvrdnjama da je "činio šta je mogao" da olakša život Jereja u vrijeme rata.
Sasvim suprotno svjedoči nova istorijska građa koja je, tvrdi Klarsfeld, "pisani dokaz o ličnom angažovanju Petena u pogromu Jevreja".
Uvidom u "Statut o Jevrejima", Klarsfeld je uočio mnoštvo ličnih Petenovih bilješki kojima je pooštren prvobitni sadržaj. Pored ostalog, precrtao je dio kojim su izvjesne olakšice bile predviđene za naturalizovane francuske Jevreje čiji su preci u Francuskoj živeli od 1860. godine.
Klarsfeld je, takođe, naglasio da "Statut" nije pisan po zahtjevu Njemaca i da, upravo stoga, "pokazuje volju vlade u Višiju da se sama stavi u službu rasističke ideologije nacista".
To je, takođe, "najnoviji dokaz zvanične potlitike antisemitizma Francuza u Drugom svjetskom ratu, a ne samo njihovih okupatora Njemaca", rekao je Klarsfeld agenciji AP.
Francuska je u neposrednim godinama poslije Drugog svjetskog rata uložila velike napore da se ogradi od antisemitske politike vlade u Višiju i maršala Petena kada je u logore otjerano više od 76. 000 Jevreja od kojih je preživjelo samo oko 3.000 lica.
Bivši francuski predsjednik Žak Širak je 1995. javno priznao da Francuska treba da se osjeća odgovornom za pogrom Jevreja u Drugom svjetskom ratu, što je ocijenjeno kao odstupanje od dotadašnjeg zvaničnog stava da režim u Višiju "nije sinonim francuske države".
Klarsfeld, koji je rođen u Bukureštu i čiji je otac umro u Aušvicu, posvetio je život rasvjetljavanju uloge koju je Francuska imala u holokaustu. Ima ogromnu arhivu sa više hiljada dokumenata i doprinio je hvatanju nacista širom svijeta. Takođe je predsjednik organizacije "Sinovi i kćeri Jevreja deportovanih iz Francuske", a 1984. je dobio Legiju časti.
(Tanjug)