Najteža godina ekonomske krize je iza Crne Gore, koja se vraća dinamičnom ekonomskom razvoju, ocijenio je crnogorski premijer, Milo Đukanović.
„Na osnovu indikatora na globanom i regionalnom nivou, rekao bih da je prošla godina bila najteža godina krize. Evidentno je da je ova godina daleko lakša i da se refleksi laganog oporavka već osjećaju u regionu i u Crnoj Gori", rekao je Đukanović na Konferenciji o stanju, pravcima i perpektivama crnogorske ekonomije.
On je podsjetio da je region kasnije osjetio posljedice krize, što znači da će iz nje kasnije i izaći, dok se nešto sporije oporavlja dio evropskih ekonomija.
Đukanović je, na konferenciji koju je organizovala Privredna komora Crne Gore, saopštio da će dinamiziranje privredne aktivnosti biti podstaknuto i realizacijom nekoliko krupnih investicionih projekata, kao što su gradnja kompleksa Porto Montenegro, rizorta na poluostrvu Luštica i autoputa Bar–Boljare, kao i modernizacija Svetog Stefana.
„Tender za izgradnju hidroelektrana na Morači je u toku, a potpisivanje koncesionog ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem može se očekivati početkom naredne godine. U završnoj fazi je i usaglašavanja ugovora za gradnju podmorskog interkonektivnog kabla između Crne Gore i Italije, kao i prodaja akcija crnogorske kompanije Prenos, putem dokapitalizacije", naveo je Đukanović.
On je dodao da su ti projekti vrijedni nekoliko milijardi eura, kao i da će njihova realizacija doprinijeti obnovi visokih stopa ekonomskog rasta.
Đukanović smatra da su kretanja u crnogorskoj ekonomiji u prvih osam mjeseci ove godine na nivou očekivanja, kao i da ukazuju na oživljavanja privredne aktivnosti i blagi ekonomski rast. On je naveo da se optimizam temelji, prije svega, na uspješnoj turističkoj sezoni, s obzirom da su prihodi od turizma u osam mjeseci iznosili 539 miliona eura i bili sedam odsto veći nego u uporednom periodu prošle godine.
„Veoma ohrabruje činjenica da se održava visok nivo ukupnog priliva stranih direktnih investicija, koje su u prvoj polovini godine iznosile 370,5 miliona eura, dok je neto priliv bio 314,3 miliona", kazao je Đukanović. On podsjetio i da je Investiciono-razvojni fond, koji je usmjeren na podršku biznisu u okviru malih i srednjih preduzeća, novo zapošljavanje i regionalni razvoj, za svega nekoliko mjeseci odobrio 40 kredita.
„Svi ti pokazatelji ukazuju na realnost razvojne projekcije Ekonomske politike Crne Gore u ovoj godini, koja predviđa rast ekonomije do 0,5 odsto", saopštio je Đukanović.
On smatra i da je ključ rješenja problema spoljnotrgovinskog deficita, koji već duže vrijeme opterećuje Crnu Goru i nema veze s krizom, u privrednoj strukturi i da se on mora strpljivo rješavati. „Kad se promjeni strutura, može doći do poboljšanja deficita. Nije dovoljno ni to što ćemo sačuvati KAP, ako ne riješimo pitanje njegove energetske zavisnosti i ukoliko ne krenemo u viši nivo prerade", kazao je Đukanović i dodao da je slično i sa čelikom i proizvodima od drveta.
On je naveo da u narednom periodu mora biti aktivirano jedno veliko polje preduzetničke aktivnosti, ukoliko želimo da dođemo do finalnih proizvoda. „To će biti način uravnoteženja spoljnotrgovinskog deficita. U to vjerujem i to je realno", poručio je Đukanović.
On je dodao i da članstvo u EU i NATO ostaju sintetički izraz politike koju će Vlada voditi i u narednom periodu, na unutrašnjem, regionalnom i međunarodnom planu. „Očekujemo da novembarsko mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU bude pozitivno i preporuči dodjeljivanje statusa zemlje kandidata. Takođe, i otvaranje pregovora o pristupanju Crne Gore EU", saopštio je Đukanović.
On je kazao i da je napredak države ka članstvu u NATO i EU najbolji pokazatelj renomiranim svjetskim poslovnim krugovima i investitorima.
Šef delegacije EK u Podgorici, Leopold Maurer, smatra da je Crna Gora ostvaruje dobar napredak u procesu evropskih integracija, koje su krucijalne za investicije i biznis. On je kazao i da približavanje zemalja integracijama podrazumijeva i više reformi, koje doprinose novim investicijama i rastu ekonomije.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, Mojmir Mrak, očekuje manje stope rasta u Crnoj Gori nego u ranijem periodu, ali i da ona u decembru dobije status kandidata u pregovorima o pridruživanju. „Treba da se priviknemo na manje prilive kapitala, prije svega kreditnog", saopštio je Mrak.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, smatra da je ekonomska kriza pokazala sve slabosti ekonomskih modela, koje su prije njene pojave bile manje vidljive, ali i dovela do preispitivanja teorija i politika. „Pravi je trenutak da i Crna Gora krene u procese razrade novih modela i pravaca u postavljanju postulata budućeg ekonomskog sistema. U tom poslu potrebno je naći najkompetentnije predstavnike ekonomske teorije i prakse, kako bi pokušali da formulišu održiva rješenja privrednog rasta", kazao je Mijušković.
Predstavnik Svjetske banke, Jan Peter Olters, rekao je da Evropa pokušava da pronađe matricu za rješenje ekonomske krize na evropskom nivou. „Očekuje se dugoročna stabilnost. Mnogo toga je izgubljeno, ali je Evropa na dobrom putu da se oporavi", poručio je Olters.
Potpredsjednik Eurochambres-a, Rifat Hisarciklioglu, ocijenio je da je svjetska ekonomska kriza globalno smanjila rast i nezaposlenost. „EU sada stavlja akcenat na konkurentnost i fiskalni balans, a pripremila je i oštrije kazne za one koji remete tu ravnotežu", tvrdi on.
Dekan fakulteta za poslovne studije Montenegro biznis skul /Business School/, Dragoljub Janković, smatra da bi pravci razvoja nakon krize trebalo da budu usmjereni na takozvane zelene investicije, ekološke tehnologije, razvoj usluga, manja ulaganja u finansije i nova polja istraživanja. „Manje zemlje mogu dosta brzo da se oporave, ali recept mora biti baziran na resursima kojima raspolažu", poručio je Janković.
(MONDO)