U digitalnoj eri biblioteke su izgubile svoju osnovnu funkciju, ali ostaje izazov organizovanja ogromne količine informacija
Biblioteke su vjekovima jedan od temelja svakog civilizovanog društva, mjesto gdje se na organizovani način čuvaju dragocjeno znanje i informacije.
U digitalnoj eri, međutim, veliki dio informacija iz biblioteka može se naći na Internetu ili drugim digitalizovanim medijima. Zato se postavlja pitanje – kakvu će ulogu tradicionalne biblioteke igrati u budućnosti?
Uloga biblioteka u digitalnom dobu, i izazov organizovanja ogromne količine informacija koje su na raspolaganju savremenom čovjeku, bile su glavne teme na nedavnoj konferenciji svjetskih bibliotekara u Hjustonu, Teksas.
Jedan od stavova koji se čuo na skupu bila je tvrdnja da "biblioteka kao institucija koja je prisutna hiljadama godina prolazi kroz transformaciju bez presedana u istoriji"...
Poseban izazov predstavlja činjenica da je u posljednjih nekoliko godina čovječanstvo proizvelo više informacija nego u svim prethodnim milenijumima.
"Sa milijardama veb stranica i desetinama miliona knjiga i članaka i audio fajlova koji danas postoje, postavlja se pitanje kako ih organizovati na koherentan način da budu očuvani tokom vremena. U ovom trenutku ne postoji politika za to", smatra istoričar i stručnjak u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu Brajan Gudvin.
Stručnjaci misle da je, i u digitalnoj eri, studentima i istraživačima i dalje potrebna pomoć bibliotekara.
"Danas nam ljudi upućuju manje pitanja, ali su ta pitanja dublja. Oni traže podatke na sve strane, da bi se na kraju okrenuli nama, jer nisu uspjeli da pronađu potrebnu informaciju", naglašava Gudvin i izražava uvjerenje da je "ljudski kontakt taj koji će očuvati biblioteke kao institucije u budućnosti".
"Ljudska bića su društvena bića i oni tu vrstu interakcije vole baš kao što nekad vole da se izdvoje i sami sjede za kompjuterom", podsjeća on.
Među učesnicima konferencije bila je i Egipćanka Noa Adli, čiji je rodni grad Aleksandrija povezan sa najstarijim i najslavnijim imenom u istoriji bibliotekarstva.
"Naša je institucija veoma starog imena. Aleksandrijska biblioteka je najstarija na svijetu. A 1.600 godina nakon što je uništena, danas imamo novu Aleksandrijsku biblioteku, koja je remek djelo i fascinantan projekat", obnavijestila je učesnike skupa.
Noa Adli ističe da su "biblioteke bogatstvo informacija koje su i danas osnov nastojanja svake nacije da unapredi svoj razvoj i progres".
(FoNet)