Najbolji put za prevazilaženje podjela među pravoslavnim vjernicima je formiranje pravoslavne crkve Crne Gore, koja će otvoriti vrata svim vjernicima, poručio je crnogorski predsjednik, Milo Đukanović.
On je u emisiji Živa istina na Javnom servisu, komentarišući pismo Vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, rekao da ga je dobio sedmicu nakon što ga je objavila Mitropolija crnogorsko - primorska i da ga sadržaj pisma upućuje na to da je pisano u Crnoj Gori.
Kako prenosi Portal RTCG, Đukanović model za prevazilaženje podjela vidi u formiranju Pravoslavne crkve Crne Gore, koja će otvoriti vrata za sve vjerujuće ljude pravoslavne vjeroispovjesti, a koja će doprinijeti daljoj društvenoj koheziji Crne Gore.
"Želim da pomognem da izađemo iz ovog stanja dubokog raskola unutar pravoslavnog bića Crne Gore i iz tog projekta ni najmanje ne isključujem Mitropoliju crnogorsku - primorsku i njihovo sveštenstvo i vrata su im širom otvorena da budu dio ovog rješenja, a ne da tradicionalno ostanu dio problema", rekao je Đukanović.
Kako je naveo, neupitno je da je postojala autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koju je osnovao tadašnji gospodar Crne Gore Ivan Crnojević.
On je napomenuo da brojni istorijski dokumenti svjedoče o autokefalnosti CPC.
"Autokefalna pravoslavna crkva u Crnoj Gori ima svoju istoriju i tradiciju i zaista je neupitno pravo aktuelne Crne Gore da, baveći se identitetskim pitanjima i temeljeći svoju duhovnost, krene u operaciju obnove Crnogorske pravoslavne crkve", rekao je Đukanović.
Govoreći o protivljenju obnovi CPC, Đukanović je kazao da su postojali i veliki otpori obnovi crnogorske državnosti.
"Nismo ni državu obnovili za godinu dana, nećemo ni autokefalnu CPC. Potrebno je napraviti dobru strategiju i ja nemam dilemu kakav će biti ishod ove borbe. Dakle, Crna Gora će bez sumnje imati autokefalnu crkvu", rekao je Đukanović.
Važan faktor podijeljenosti pravoslavnog stanovništva u Crnoj Gori je, kako je naveo je Srpska pravoslavna crkva.
"SPC se ne bavi pastirskim poslom u Crnoj Gori, već pokušava da od vjernika stvori poklonike nacionalnih interesa države Srbije i to vrlo često radi na neprimjeren način, brutalnim rušenjem pravnog sistema države i mješanjem u ono što su strateška opredjeljenja državne politike Crne Gore", rekao je Đukanović.
On je kazao da epilog ne vidi u formiranju nacionalne crkve u kojoj će sada Crnogorci protjerivati Srbe.
Kako je rekao, nema govora o ataku na Srpsku pravoslavnu crkvu i srpske interese.
On je istakao da je država u slučajevima crkve na Rumiji i krstionice na Miholjskoj Prevlaci pokazala višak tolerancije, ali i da ubuduće neće biti tako. Pravni sistem će se, kako navodi, morati poštovati.
"Svako mora razumjeti da će biti lojalan građanin državi u kojoj živi i radi, ili će biti prestupnik. Prestupnici mogu biti i u odijelima, i u mantijama i završiće u zatvorskim uniformama, jer to je sudbina prestupnika", kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, svaki nezakoniti postupak biće, prije ili kasnije, predmet istrage ozbiljne pravne države.
On je odbacio optužbe da vlast, potenciranjem obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, provocira podjele kako bi duže vladala.
"Nije riječ o tome, riječ je da oni koji su protivnici crnogorske države i crnogorskog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta prepoznaju da se, otvaranjem tih pitanja, sužava prostor za njihove manipulacije", kazao je Đukanović.
Te manipulacije, rekao je on, traju kroz čitavu istoriju.
"Zato pokušavaju da podizanjem galame usmjere oštricu kritike javnosti prema onima, a kojima i sam pripadam, koji povlače odgovorne emancipatorske poteze koji će pomoći savremenoj Crnoj Gori da utvrdi svijest o vlastitom identitetu i da na taj način u punoj mjeri iskoristi kapacitete obnovljene nezavisnosti u interesu kvaliteta života ljudi koji žive na ovom prostoru", rekao je Đukanović.
On je, govoreći o putu ka EU, kazao da će u najvažnijim evropskim adresama predstaviti dostignuća Crne Gore u sedmogodišnjim pregovorima.
Ponovio je da članstvo u Evropskoj uniji i evropski kvalitet života ostaje najvažniji cilj.
Takođe, kako je rekao, Evropa mora osjetiti odgovornost za svaki svoj kutak, pa i za Balkan.
Govoreći o mogućnosti za formiranje prelazne vlade uoči izbora sledeće godine, Đukanović je podsjetio da opozicija nije htjela da prizna rezultat izbora u oktobru 2016, iako im je prethodila prelazna vlada, dok su i sporazumom bili obavezni da to urade.
"Sam zahtjev za ponavljanje iskustva prelazne vlade ništa ne znači i ne motiviše ni na kakvu akciju ne samo mene, nego ni bilo koga drugog u vladajućoj koaliciji", kazao je Đukanović.
On je ponovio da su u toj partiji spremni na dijalog sa opozicijom o tome kako oni vide rješenja nekih problema za koje smatraju da su po njih limitirajući.