Crnoj Gori će ovog ljeta, prema procjenama Zavoda za zapošljavanje, biti potrebno oko 20 hiljada sezonskih radnika na primorju, saopštio je direktor te institucije, Suljo Mustafić.
„Zato je danas prilika za apel i nezaposlenima i poslodavcima. Prvima da iskoriste šansu i prijave se za sezonski rad, a drugima da ukažu povjerenje domaćim radnicima, jer je zaista puno razloga za to“, rekao je Mustafić na panel konferenciji Zaposlimo domaće.
Javnu kampanju države, u susret turističkoj sezoni, organizovali su Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ZZZ.
Mustafić je naveo da će veće radno angažovanje domaće radne snage u sezoni doprinijeti prilivu sredstava u budžet, što je svima veoma bitno.
„Sezonski poslovi, koje će mladi ljudi raditi tokom ljeta, vjerovatno nijesu oni za koje su se školovali. Važno je, međutim, da vide kako funkcioniše tržište. Osim zarađenog novca, stiču radno iskustvo i navike koje im kasnije samo mogu pomoći, nezavisno kojom ce se profesijom baviti“, poručio je Mustafić.
Posredstvom Zavoda, do sada je, tokom ljeta, zapošljavano blizu deset hiljada osoba, dok je ambicija Zavoda da taj broj ove godine bude oko 11 hiljada.
„Vjerujem da ćemo odgovoriti tom izazovu uprkos izraženom nedostatku u ponudi zanimanja turističko-ugostiteljske struke. Kako bi se uspješnije izborila sa tim problemom Crna Gora bi za početak trebalo, po uzoru na prakse razvijenih zemalja, uvesti kategoriju stalnog sezonca. Ta, svojevrsna podrška sezonskim radnicima, omogućila bi njihovo vezivanje za poslodavce, tokom cijele godine, što bi bio snažan stimulans da ostanu u Crnoj Gori“, smatra Mustafić.
Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić saopštio je da je jedan od ključnih prioriteta u radu Vlade ostvarivanje dinamičnijeg ekonomskog rasta i razvoja kao preduslova za povećanje životnog standarda građana.
„Vlada je u prethodnom periodu odgovorno radila na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta i efikasno funkcionisanje tržišta rada, uz povećanje aktivnosti radne snage i ukupne zaposlenosti, posebno u privatnom sektoru, i smanjenju nezaposlenosti, s ciljem ostvarivanja boljeg ekonomskog rasta i jačanja konkurentnosti domaće ekonomije“, rekao je Purišić.
On je poručio da radnu snagu treba učiniti konkurentnijom prije pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer će kasnije, liberalizacijom tržišta rada ljudski resurs nastojati da ide u zemlje EU, odnosno gdje dohodak i uslovi rada budu na većem nivou.
Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Dragan Pejanović, smatra da je bitno podići nivo povjerenja poslodavaca u mogućnosti, znanja i vještine domaće radne snage, a isto tako da će i interesovanje za sezonskim radom biti povećano.
„Obostrani je interes i treba ići u susret animiranja poslodavaca i potencijalnih radnika. Cilj je, svakako, da stvorimo ambijent u kojem će poslodavci vidjeti interes da zaposle domaće radnike, ali i da domaćim radnicima sezonski rad učinimo privlačnijim“, rekao je Pejanović.
Generalna direktorica Direktorata za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Olivera Brajović, kazala je da je potreba za radnom snagom u turizmu sve veća.
„Svjedoci smo takođe da iz godine u godinu kako naš turistički proizvod i ponuda sazrijevaju, rastu i kriterijumi za buduće radnike u toj oblasti. Ono što jednu destinaciju na svjetskoj turističkoj mapi svakako čini posebnom – jeste usluga. U tom smislu, naš je cilj da svake godine zaposlimo što kvalitetniju radnu snagu“, kazala je Brajović.
Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća u Ministarstvu ekonomije, Radosav Babić naveo je da u cilju afirmacije crnogorskih preduzeća i jačanja kako nacionalne tako i međunarodne konkurentnosti, Ministarstvo ekonomije sprovodi finansijske i nefinansijske programe podrške biznis zajednici.
„Za ovu godinu realizovaće se Program za unaprjeđenje konkurentnosti privrede kroz deset programskih linija, za koje su opredjeljena budžetska sredstva u iznosu od 1,64 miliona EUR“, rekao je Babić.
Prema njegovim riječima, realizacija definisanih programskih linija trebalo bi da doprinese povećanju izvoznog potencijala, usvajanju međunarodnih standarda poslovanja, razvoj inovativnosti, dalje jačanje prepoznatljivosti crnogorskih proizvoda i usluga, kao i njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu, kao i brojne benefite za otvaranje novih radnih mjesta, čime se doprinosi privrednom i regionalnom razvoju Crne Gore.