Svrha predložene rezolucije povodom stogodišnjice Podgoričke skupštine je da ukaže na istorijsku napravdu nanijetu Crnoj Gori prije jednog vijeka i na njene posljedice, rekao je poslanik Demokratske partije socijalista Branimir Gvozdenov
Poslanici parlamenta danas raspravljaju o rezoluciji koju je predložila vladajuća parlamentarna većina.
Kako je rekao Gvozdenović, zanemarivanjem nelegalnosti i nelegitimnosti Podgoričke skupštine, a povodom njene stogodišnjice, danas se pokušava dovesti u pitanje temelj državnog ustrojstva Crne Gore, njen suverenitet i nezavisnost.
„Ovom Rezolucijom želimo da istorijske fakte stavimo ponovo u prvi plan u odnosu na opasnu politikansku zloupotrebu teškog perioda naše prošlosti koji je rezultirao gubitnom državnosti i nasiljem nad slobodnom voljom naših građana“, kazao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, evidente ideološke podjele crnogorskog društva predstavljaju ozbiljan i otporan faktor koji usporava progres i demokratski razvitak Crne Gore.
On je naveo da činjenice ukazuju na apsolutni nelegitimitet Podgoričke skupštine i njenih odluka, ali da to saznanje ne može ublažiti posljenice koje su te odluke imale.
„Sve što je pethodilo Podgoričkoj skupštini, uključujući izbor takozvanih poslanika, odvijalo se u neregularnoj atmosferi, ali uvijeno u plašt nesumnjive opredijeljenosti naroda Crne Gore za južnoslovenske integracije“, kazao je Gvozdenović.
On je rekao da 100 godina kasnije imaju pravo i obavezu da se odrede prema Podgoričkoj skupštini onako kako činjenice govore, posebno znajući da žmurenje pred njima može imati ozbiljne posljedice po državnost Crne Gore.
„Svjedoci smo da je Podgoričkom skupštinom zloupotrebljena posleratna atmosfera, južnoslovenska integrativna pretenzija naroda Crne Gore. Zbog toga je o budućnosti Crne Gore odlučivalo bez legitimnih i legalnih predstavnika“, istakao je Gvozdenović.
Kako je dodao, bez obzira na sve razumijevanje koje aktuelna vlast pokazuje prema različitim stavovima o istorijskim događajima teško je razumjeti namjere onih koji tragičan događaj danas slave.
„Slavi se nestanak države koja je do tada opstajala uprkos brojnim izazovima i nedaćama. Znala je i tadašnja Crna Gora da kasnije prizna grešku i previsoku cijenu do koje je dovela. Nakon Podgoričke skupštine pobjednika nije bilo. Svi su izgubili, izgubila je Crna Gora“, kazao je Gvozdenović.
Kako je dodao, ukazivanje na tu istorijsku grešku osnovni je motiv Predloga rezolucije.
„Konstatovati rezolucijom stav ovog saziva Skupštine, a istoričarima ostaviti da dalje istražuju ovu tešku epohu naše istorije i okrenuti se budućnosti nedozvlajavajući onima kojima crnogorske podjele trebaju da upostiteš konsruišu na nepravdi i istrijskim neistinama“, rekao je potpredsjednik parlamenta.
Prema njegovi riječima, Crna Gora više nije samo tačka na mapi koja je sa velikm žrtvama uspijevala da, vjekovima unazad, odolijeva različitim izazovima, već je danas uvažena država, sa atribucijom značajnog partnera čitavog demokratskog svijeta.
Kad god je moguće, kako je istakao, uvažaveće interese drugih, pogotovo bliskih i prijateljskih država, ali će interes Crne Gore biti primarni i predstavljati ključni kriterijum odlučivanja.
„Ne želimo da ponovimo greške koje su imale katastrofalnu cijenu. Nećemo sami sebi biti najveći neprijatelji i robovi, nećemo dopusti zloupotrebu našeg tradiconalnog ponosa. Crna Gora mora uvijek biti okrenuta prvo sebi i svojim bitkama“, poručio je Gvozdenović.
Poslanik Demokratskog fronta, Slaven Radunović rekao je da je tema na dnevnom redu kako bi se skrenula pažnja sa svakodnevnih zaduženja "i da bi prikrili da su oni dio režima koji je učinio najveće izdaje od 1918. koje je iko napravio".
„Kada bi danas đedovi onih koji su predložili rezoluciju znali o čemu Skupština raspravlja prevrtali bi se u grobu. Ali mi, vaši savremenici, nijesmo iznenađeni. Znamo da ste na sve spremni“, kazao je Radunović.
On je poslanicima vladajuće koalicije poručio da sličnim rezolucijama sa prostom većinom mogu da izglasaju i da je zemlja ravna, da je dan noć i obrnuto.
„Zato će ova rezolucija biti vrijedna kao toalet papir u budućnosti“, rekao je Radunović.
Kako je naveo, u samom naslovu napravljen je falsifikat da bi se sakrilo ko je živio u Crnoj Gori.
„Naveli ste da je jedan od razloga za rezoluciju to što ste bili izrevoltirani proslavama oslobođenja i ujedinjenja. U Budvi se slavilo ujedinjenje Boke sa Srbijom. Boka nije pripadala Crnoj Gori niti je imala delegate na Podgoričkoj Skupštini“, rekao je Radunović.
On je ukazao da se vladajuća koalicija poziva na činjenicu da su odluke Podgoričke skupštine ukinute AVNOJ-om.
„Na to se pozivate i to vam je dovoljno legalno a nije vam legalna Podgorička skupština čije su odluke podržali svih šest predsjednika vlade, Kraljevine Crne Gore od 1905. do rata“, kazao je Radunović.
Poenta je, smatra on, da se pričom o legalnosti skrene pažnja sa najvažnijeg.
„Poenta je da se omladini pošalje poruka kako je ta odluka bila siledžijska i protivno volji naroda. Ne, 95 odsto građana je bilo za ujedinjenje u raznim formama“, rekao je Radunović.
Kako je rekao, bitna je simbolika.
„Danas je 29. novembar, godišnjica zasjedanja AVNOJ-a. Vi hoćete da potvrdite njegove odluke. Toliko o zapadnim vrijednostima kojima stremite“, poručio je Radunović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora može da bude suverena i niko nema problem sa tim.
„Ali Crnu Goru ne možete da pravite anti-srpskom. Ovo je jedan od tih poteza. Najpametniji među vama ovo rade da bi prikrili lopovluk a oni manje pametni da bi neke niske strasti zadovoljili, kada je riječ o identitetskim pitanjima i politici“, rekao je Radunović.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić, čestitao je 29. novembar, „dan kada je nastala najbolja država Južnih Slovena u njihovoj istoriji“.
Krivokapić je rekao da se 1918. godine desila nasilna aneksija jedne države.
„Voljeli to ili ne, smatrali to ispravnim ili ne, o tome možemo raspravljati, ali to se desilo Crnoj Gori. Zašto su njeni sinovi okrenuli protiv svoje države? Nepravde, nedostak u nekom vremenu demokratije, u drugom reda, razvoja rađaju to okretanje i druge gravitacije rode to zlo u svakoj državi“, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, 1918. godina treba da da pouku kako da država ne bude u stanju da vodi na stranputicu njene sinove i kćeri.
„Ako tu poruku izvučemo, onda ona vrijedi ove rasprave. Ali ako budemo ratovali što su pobijedili oni, a ne mi, ili mi a ne oni, onda ove rasprave vode zavadi i neće biti mira i blagostanje u Crnoj Gori i biće gore njenim građanima“, kazao je Krivokapić.
U ime poslaničkog kluba manjinskih partija, poslanik Ervin Ibrahimović rekao je da Bošnjačka stranka podržava donešenje rezolucije povodom stogodišnjice Podgoričke skupštine.
„Smatramo da mnogo istorijskih argumenata govori u prilog podsjećanaj na nelegitimnost njenog održavanja i nelegalnost njenih odluka. Nestanak Crne Gore 1918. godine bio je početak jedne tvorevine koja je bila i nedemokratska i asimilatorska“, ocijenio je Ibrahimović.
Poslanik Demosa, Miodrag Lekić, rekao je da će pokušati da dedramatizuje temu i predložio da se rezolucija povuče.
„Ne zato što nijesam saglasan sa određenim elementima rezolucije, ali ona ima svoje negativne strane po odjek u Crnoj Gori jer se njom produbljuju podjele i mislim da kod nekih autora je to i bio cilj“, smatra Lekić.
On je ocijenio da je Crnoj Gori 1918. godine napravljena velika nepravda.
„Međutim, mora se shvatiti i kontekst i metež. U tom metežu tri rata, ljudi su zagovarali ujedinjenje“, kazao je Lekić.
On je dodao da su Crnogorci narod sa najviše istorije po glavi stanovnika.
U ime posalničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije, Ivan Brajović rekao je da je Crna Gora, iako je dala veliki doprinos pobjedi sila Atante, u decembru 1918. godine anektirana i ukinuta.
On je kazao da je u 100 godina Crna Gora je prešla dug put — od zemlje kojoj je ukinuta državnost, do zemlje koja je na referendumu ponovo osvojila svoju slobodu.
Kako je rekao Brajović, dužnost Skupštine je da se jasno odredi prema tom važnom istorijskom događaju „koji je i dalje tinjajući uzrok nekih podjela u društvu“.
Brajović je kazao da Predlog rezolucije, u cilju pevazilaženja podjela, ima snažnu i humanu, drušveno-političku, državno-pravnu i identitesku poruku i cilj.
„Zloupotreba nekih neslavnih događaja, kao i otvaranje zaraslih rana i raspirvanje nacionalne mržnje ne donosi ništa dobro crnogorskom društvu“, ocijenio je Brajović.
On je rekao da će se rezolucijom potvdriti ono za šta se bori i istrajava moderna i progresivna Crna Gora. „A što joj je neslavnom, takozvanom skupštinom bilo oduzeto“.
Brajović je kazao da je rezolicija bila neophodna da bi se stvari nazvale pravim imenom, da izdaja nema nijedan drugi oblik osim ropsva, da domovina nema nijedno drugačije ime osim Crna Gora, da nijedna prošlost ne može zamijeniti budućnost.
Na početku sjednice, poslanici nijesu uvrstili u dnevni red Rezoluciju DF-a "Nikada više 1916.", kojom bi se osudila kapitulacija Crne Gore iz 1916. godine.