Raspravljali o izmjenama Zakona o eksproprijaciji

    Poslanici Skupštine raspravljali su danas o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji kojim je predviđeno da država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična.

Predložene izmjene Skupštini su predložili poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić, Marta Šćepanović, Željko Aprcović, Nikola Rakočević i Jovanka Laličić.

Šćepanović je danas u parlamentu kazala da su razlog donošenja Predloga zakona nedostaci koji su uočeni u dosadašnjoj primjeni Zakona o eksproprijaciji, a koji se prevashodno odnose na neopravdano dugo trajanje postupka.

Ona je rekla da je važećim Zakonom precizirano zbog čega se može eksproprisati nepokretnost i dodala da je norma mnogo oštrija u odnosu na zemlje regiona.

„Netačno je da to može biti ako su u pitanju hoteli, vile, turistički kompleksi“, istakla je Šćepanović.

Kako je navela, novina je da se već u Predlogu za utvrđivanje javnog interesa navodi visina pravične naknade za nepokretnost za koju se predlaže ekproprijacija, čime jačaju pravnu sigurnost građana jer već na početku može da zna na šta može da računa.

Šćerpanović je kazala se ranije jedan postupak obavljao pred organom uprave, a da je drugi bio utvrđivanje visine pravične naknade, dok su sada predvidjeli da to bude u jednom postupku.

„Novina kojom se jača pravna sigurnost građanina je da Komisija sada umjesto tri broji pet članova, a najmanje tri člana te komisije moraju biti sudski vještači“, objasnila je Šćepanović.

Ona je napomenula da je građanin važećim Zakonom zaštićen, odnosno da visina pravične naknade ne može biti manje od tržišne vrijednosti nepokretnosti.

Prema riječima Šćepanović, da bi ste stupilo u posjed nepokretnosti postupak eksproprijacije mora biti pravnosnažno okončan, mora postojati dokaz o isplaćenoj pravičnoj naknadi, odnosno dokaz da je vlasnik nepokretnosti uredno pozvan ali da je odbio da primi pravičnu naknadu.

„Ovu normi smo razradili tako što smo precizirali ko podnosi zahtjev organu uprave, šta podnosi uz zahtjev i oragn uprav donosi rješenje o stupanju u posjet“, rekla je Šćepanović.

Na to rješenje, kako je navela, stranci je dozvoljena žalba, ali radi efikasnosti postupka ona ne odlaže izvršenje rješenja.

„Suština je da je rješenje o ekpsoprijaciji, kojim se i oduzima imovina i određuje visina pravične naknade, pravnosnažno“, rekla je Šćepanović i dodala da je vlasnicima obezbijeđena sudska zaštita pred redovnim sudovima.

Korisnik eksproprijacije može podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nepokretnosti koja je predmet eksproprijacije prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, ali ne prije izvršnosti rješenja, ako je to neophodno zbog hitnosti realizacije postupka eksproprijacije ili sprječavanja nastupanja znatne štete.

„Nadam se da ćemo podržati zakon i omogućiti efikasniji postupak eksproprijace i zaštite prava valsnika nepokrentosti“, rekla je Šćepanović.

Poslanica DPS-a, Jovanka Laličić, rekla je da veoma često postupci eksproprijacije i određivanje naknade na eksproprisanu nepokrentost dugo traju, pa da između donošenja odluke o utvrđivanju javnog interesa i konačnog upisa prava svojine, prođe i po nekoliko godina.

„Razlog za donošenje ovog zakona je u potrebi da se cijeli postupak učini efikasnijim, norme koje su su e upraksi pokazale kao nedorečene preciziraju, ade zaštite prava i interesi vlasnika ali i korisnika ekproprisanih nepokretnosti“, navela je Laličić.

Kako je dodala, u vladajućoj partiji smatraju da predložene izmjene ne ugrožavaju Ustavom zagarantovana prava građana.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, rekao je da Zakon o eksproprijaciji služi da se otme imovina privatnih vlasnika, mimo njihove volje, i da se preda „vladajućoj porodici ili privatnim licima“.

On je kazao da zakon mijenje društveno-političko ustavno uređenje Crne Gore, da se njime grubo vrijeđaju prava građana i da država može da pretrpi ogromnu štetu.

Medojević je podsjetio da je privatna svojina zaštićena Ustavom i međunarodnim deklaracija i konvencijama.

„Prvi propust na koji ćete naići je utvrđivanje javnog interesa. Evropski sud u Strazburu je ustanovio praksu da privatni intertes drugog lica ne može biti javni interes“, naveo je Medojević i dodao da nadoknada mora imati tretman obeštećenja.

Poslanica Socijaldemokratske partije, Draginja Vuksanović Stanković, smatra da se u procesu eksproprijacije mora tačno, elaboratom Vlade, precizirati šta će se eksproprisati i u čijem je to interesu.

Prema njenim riječima, Predlogom zakona nije dovoljno preciziran javni interes.

„Ne možemo govoriti o javnom interesu ako se iza njega krije nečiji privatni interes, ili simulira interes nekih stranih investitora koji nijesu dobrodošli jer nijesu kredibilni u Crnoj Gori“, istakla je Vuksanović Stanković.

Kako je rekla, o pravičnoj naknadi može se govoriti samo ako je uspostavljena pravilna ravnoteža interesa između vlasnika nepokretnosti i onih koji vrše eksproprijaciju.

Vlasnik nepokretnosti, dodaje Vuksanović Stanković, ni u jednom momentu ne smije biti stavljen u gori materijalni položaj od onog u kojem je bio prije eksproprijacije.

„O pravičnoj nadoknadi može se govoriiti samo ako je određena pred vanparničnim sudom, onda se nakon toga pokreće tužba pred parničnim sudom i stranka, ako nije zadovoljna, može da ulaže pravni lijek“, objasnila je Vuksanović Stanković.

Ona je kazala da je posebno sporan član u Predlogu zakona u kojem se kaže da korisnik eksproprijacije može podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nepokretnosti prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, ali ne prije izvršnosti rješenja ako je to neophodo radi hitnosti izgradnje ili sprječavanja nastupanja štete.

„Kako je moguće da se nakon izvršnosti, a prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, stupi u posjed i da odluka i pravni lijek ne odlože izvršenje i šta može biti hitnije od intersa građana i zaštite njegovog prava svojine koje je zaštićeno Ustavom?“, pitala je Vuksanović Stanković.

Neđeljko Rudović, u ime kluba poslanika Socijalističke narodne partije i Demosa, rekao je da se Predlogom zakona promoviše političko nasilje i pravni teror.

On je kazao da se zakon donosi očigledno zbog toga što neko želi da najvrjednije crnogorske resurse „prigrabi i preproda“, odnosno da donese odluku koje ide na štetu budžeta i građana
.
„Ovaj zakon je klasično kršenje Ustava Crne Gore i prava na mirno uživanje i zaštitu prava svojine“, dodao je Rudović.

Poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, rekao je da se Predlogom ne mijenja korisnik i svrha eksproprijacije, pravična naknada, niti stupanje u posjed prije pravosnažnosti, već da je sve to definisano u osnovnom tekstu Zakona.

On je rekao da je saglsan sa mišjenjem Ombudsmana da su izmjene zakona iz 2015. godine bile neustavne, ali da je isti slučaj sa novim.

Kako je naglasio, nije istina da se ovim zakonom oduzima privatna imovina na zahtjev investitora.

„Eksproprijacija se vrši za potrebe države, fonodva, privatnih društava u većinskom vlasništvu države“, rekao je Mugoša i dodao da treba težiti da pravična nadoknata u budućnosti bude afekcijska vrijednost, odnosno da sadrži subjetkivnu vrijednost onoga kome se oduzima imovina.

On je naveo da je Ministarstvo finansija nedavno donijelo Pravilnik o procjeni vrijednosti imovine, koje su do sada rađene na bazi iskustva, i ocijenio da će ta metodologija dodatno poboljšati kavlitet procjene.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, rekao je da Predlog i cilj zakona isti kao što je bio 2015. godine, bez obiza na izmjenu rješenja.

Prema njegovim riječima, ovim Predlogom zakona o eksproprijaciji stavljaju se van snage norme Zakona o vanparničnom postupku.

„Ne može se preko ovoga raditi to da se neefikasni sudovi nadomještavaju nekakvim lex specialisima“, rekao je Damjanović.

Kako je rekao, ako sudovi nijesu dobri treba reći, mijenjati sudije, unaporijediti sudstvo, a ne donositi ovakve zakone.

„Nemojmo nešto što je neefisano sa jedne grane vlasti rješavati na način da predlažemo akta koja su nezakonita i neustavna“, rekao je Damjanović.