Dvije komercijalne banke koje posluju u Crnoj Gori su pod dnevnim monitoringom, saopštio je guverner Radoje Žugić, govoreći o rezultatima supervizije banaka.
Odgovarajući na novinarska pitanja nakon potisivanja sporazuma o realizaciji kampanje "Nedjelja štednje", sa direktorima komercijalnih banaka, Žugić je kazao da je jedna od tri nesolventne banke, prema ocjeni Svjetske banke, ‘iskoračila’. Njen koeficijent solventnosti, dodao je, iznosi preko 13 procenata, a propisani minimum je 10. Žugić je kazao da kod ove banke rastu i ostali parametri.
“Dvije banke su pod dnevnim monitoringom zbog pogoršanja parametara, od kojih pratimo dva osnovna, nivo solventnosti i nivo likvidnosti, i oni su se pogoršali. Nastojaćemo u narednom periodu da oporavimo te banke. Najvažnije je da one nijesu sitemski značajne”, rekao je guverner.
Žugić je dodao da je CBCG maksimalno posvećena održanju stabilnosti bankarskog sistema. On je kazao, u slučaju da dođe do stečaja u nekoj od dvije banke, Fond za zaštitu depozita neće imati problema da isplati sve garantovane depozite.
Guverner je kazao da je upravo ranjivost banaka jedan od četiri vida ranjivosti bankarskog sistema. Naveo je da je u predhodnom periodu prva ranjivost bila visok nivo loših kredita u ukupnim. On je kazao da je taj nivo “snažno smanjen, te da je to sada pitanje izazova za poneke od banaka” i da to više nije sistemski rizik.
Druga ranjivost bankarskog sistema bila je visina kamatne stope, rekao je guverner, ističući da se visoka kamatna stopa smanjuje, ali ne prema očekivanjima CBCG.
“Upravo sam sa bankarima razgovarao o transparentnosti kada su u pitanju kamatne stope. Oni traže da to bude netransparentno, a CBCG da se transparentno prikaže svaka banka u nivoima kamatnih stopa, kako bismo imali jasan odnos, prije svega klijenata, prema nivou kamatnih stopa”, kazao je Žugić.
Kamate jesu samanjene i na istorijskom su minimumu, dodao je, ali su i dalje “skup input za liječenje ranjivosti realne ekonomije”.
“Treći elemenat koji smo imali je bila kreditna aktivnost i to je prevaziđeno. Imamo lagani rast kreditne aktivnosti. On zaostaje za rastom bruto društvenog proizvoda (BDP) ali ne smijemo dozvoliti balon kredita kako smo to dozvolili u predhodnom periodu, koji bi pucanjem proizveo elemente recesije, odnosno nestabilnosti samog finansijskog sistema”, rekao je guverner.
On je kazao da zahtjeva za spajanje dvije najbolje banke u Grnoj Gori, Sosiete Ženeral i CKB, nema. Rekao je da je riječ o spekulacijama, ali da će Savjet CBCG, ako dođe do takvog zahtjeva, o njemu meritorno odlučiti, ne ugrožavajući konkurentnost i poziciju ostalih banaka na tržištu.
Kazao je da interesovanja za dokapitaluizacijom banaka ima, takođe i za kvalifikovanim učešćem, pa i za zasnivanje novih banaka.
“Očekujem da ćemo vrlo brzo imati takav zahtjev. Možda dođe i do ulaganja kapitala u Crnu Goru preko finansijskog sistema”, kazao je Žugić.
Guverner je rekao i da postoji interesovanje za kupovinu Hipotekarne banke. Istakao je da osim postojanja interesovanja investitora, mora postojati i drugi uslov, adekvatan izvor sredstava čistog novca i dovoljno ‘kešloua’ da se obezbijede ogromni depoziti koji postoje, kroz izvore sredstava potencijalnog investitora. Time se, kazao je, smanjuje rizik. On je dodao da je za Hipotekarnu banku zainteresovan ruski investitor, koji je vezan za Izrael.
Žugić je kazao i da će javnost biti na vrijeme obaviještena o prijedlogu za trećeg viceguvernera Centralne banke Crne Gore, te da u vezi sa izborom ne postoji imperativna norma.
.