Globiš je pojednostavljen jezik sa 1.500 riječi iz engleskog vokabulara, čiji su idejni tvorci jedan Indijac i Francuz.
Dominantan jezik ovog stoljeća postaje posve neobičan "globiš" koji osvaja planetu i suvereno postaje gospodar u komunikacijama i na Internetu.
"Globiš" je novi način komuniciranja u bogatoj porodici od više od 6.800 jezika koliko se govori na planeti Zemlji. To je "mješavina" ili "mućkalica" ili po globiški "mišmeš" (mishmash) engleskih najčešće korišćenih riječi i izraza u svakodnevnoj komunikaciji ljudi, pogotovo mladih širom svijeta.
O novom "jeziku" opširno piše engleski pisac i izdavač Robert Mekrum, autor knjige "Globiš: kako engleski jezik postaje svjetski jezik", ali on nije tvorac imena novog jezika.
Ideja je potekla od Indijca Madukara Gogatea, indijskog publiciste i izvršnog direktora pokreta u Bombaju za romanizaciju indijskog jezika. Gogate je 1995. prvi upotrebio skraćenicu "globiš" od "globalni engleski" da bi jednom riječju okarakterisao jednostavan jezik, zapravo latiničnim pismom zapisanu fonetiku, odnosno izgovor engleskih riječi.
Engleski jezik je porijeklom iz Engleske, ali više nije monopol Engleske, to je međunarodni jezik, raširen u mnogim zemljama, više ili manje prisutan, ali svuda prisutan tvrdi Gogate.
Kovanicu "globiš" je preuzeo i "jezik" razradio Francuz Žan-Pol Nerijer. On je, takođe, 1995. pisao o novoj formi engleskog sa vokabularom od oko 1.500 riječi, najviše upotrebljavanih u kratkim i jednostavnim rečenicama, sastavljenim od idioma ili pretvorenim u njih.
Poređenja radi, u čuvenom "Engleskom rečniku Oksford" (Oxford English Dictionary) ima 615.000 riječi.
Nerijer novu formu sporazumevanja isprva nije smatrao jezikom već "alatkom komunikacije" o čemu je opširno pisao u knjizi "Parle Globiš".
"Jezik je vozilo kulture. Globiš to ni ne želi biti, već mu je smisao u komunikaciji", rekao je Nerijer, koji danas tvrdi da to "zapravo nije engleski" jer ga ljudi sa izvornog engleskog govornog područja teško razumiju kao svoj jezik, ali ga razumiju širom svijeta gdje, tvrdi on, "globiški" govori blizu 90 odsto ljudi.
Oni koji podržavaju "globiš" kažu da je to "krejzi ingliš" (crazy english) - "ludi engleski".
"Ljudi širom svijeta govoriće tim jezikom", uvjeren je Nerijer koji je "globiš" zaštitio kao patent.
"U 19. vijeku je britanski engleski bio internacionalni jezik, u 20. vijeku je to bio američki engleski. Sada je treća faza - 21. vijek pripada globišu", izjavio je Mekrum u intervjuu Rojtersu.
Mekrum ima samo riječi hvale za "globiš". On kao primjere navodi slogane na engleskom koji se sirom svijeta "vrte" u raznim marketinškim i predizbornim kampanjama, zatim engleske riječi u imenima firmi, proizvoda, muzičkih grupa, čak i na panoima koje nose demonstranti da bi svijetu poslali jasnu poruku o lokalnim problemima.Tu su i latinični zapisi izgovora engleskih riječi na Internetu u Kini ili u Indiji i arapskim zemljama.
Mekrum je na televizijama BBC i PBS radio od 1986. serije "priča o engleskom".
Osnova "priče o globišu" je globalizacija engleskog, forma novonastalog i živog jezika planetarne upotrebe o čemu se može dosta pročitati na Internetu, gdje ima i kurseva za početnike u "globišu".
(MONDO)