Napredak ka punoj demokratiji i posvećenosti vladavini prava u Zapadnon Balkanu ili stagnira ili nazaduje, dok britanski uticaj u regionu slabi, upozorava se u izvještaju "Velika Britanija i budućnost Zapadnog Balkana".
U dijelu izvještaja, koji se bavi Crnom Gorom, navodi se da strateško prisustvo Rusije na području Zapadnog Balkana otvara prostor za štetni politički uticaj.
"Uprkos neuspjelom državnom udaru u Makedoniji i Crnoj Gori koji je podržala Rusija, Moskva i dalje kontroliše značajne političke snage u ovim zemljama", navodi se u dokumentu, prenosi Pobjeda.
Crna Gora je, ističe se u izvještaju, zapala u političku krizu koja je proizvod uličnih protesta Demokratskog fronta (DF) iz 2015. godine i velikih kontroverzi oko parlamentarnih izbora 2016., tokom kojih je, kako navode, DF potpomognut ruskim službama bezbjednosti pokušao državnim udarom da sruši aktuelnu vladu.
Ukazuje se i da u Crnoj Gori nikada nije došlo do promjene vlasti putem izbora, od kada su održani prvi višestranački izbori 1990. godine.
Navodi se da Demokratska partija socijalista, stranka koja je nasljednica Saveza komunista Crne Gore, dominira skoro tri decenije.
U izvještaju se ističe da su političke promjene u Crnoj Gori nastale su kao posljedica unutrašnjih podjela u DPS-u.
"Milo Đukanović je skoro neprekidno (sa dvijekratke pauze) u periodu između 1991. i 2016. godine bio predsjednik Vlade. Mandat aktuelnom predsjedniku Filipu Vujanoviću ističe ove godine, a Đukanović se možda opet kandiduje za predsjednika", navodi se u dokumentu.
Profesor Jaroslav Višnievski, ocijenio je da lideri Zapadnog Balkana često potcjenjuju ruski uticaj na ovom području.
On je dodao da, ipak, Rusiju ne treba ni precjenjivati.
"Moskva želi da vjerujemo da je njeno učešće u regionu već e nego što je u stvari. Postoji dobra ravnoteža između onoga što zapravo radi Rusija, što mislimo da radi i projekcije koje ima u regionu", navodi se u dokumentu Doma lordova.