Radulović: Turistička sezona najbolja u istoriji

  Za prvih devet mjeseci od turizma je prihodovano preko 900 miliona EUR, što je više nego cijele prošle godine, saopštio je ministar turizma i održivog razvoja, Pavle Radulović i dodao da je ovogodišnja turistička sezona najbolja u istoriji.

„Posebno mi je drago što mogu da kažem da je realizacija turističke sezone tekla u skladu sa našim očekivanjima. Posjećenost je značajno veća nego prošle godine, o čemu govori podatak da je u kolektivnom smještaju za prvih deset mjeseci boravilo 892,55 hiljada turista, preko 17 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period“, rekao je Radulović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da je došlo i do povećanja broja noćenja više od deset odsto, odnosno na ukupno 3,75 miliona od januara do oktobra.

„Što se tiče prihoda, za prvih devet mjeseci ostvareno je preko 900 miliona EUR prihoda, što je više nego cijele prošle godine, a u špicu sezone Poreska uprava je naplatila 14 miliona EUR više poreskih prihoda nego u uporednom periodu“, naveo je Radulović.

Aerodromi u Podgorici i Tivtu su, kako je dodao, oborili rekorde po broju putnika, nikad nije zabilježen veći broj dolazaka u Crnu Goru na graničnim prelazima i nacionalni parkovi su imali rekordnu posjetu.

„Uskoro očekujemo i zvanične podatke za novembar, ali po informacijama koje dobijamo, očekujemo da i novembar i decembar isprate ovaj trend“, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, ove sezone napravljen je još jedan korak naprijed, ne samo u brojkama, već i u kvalitetu i diverzifikaciji ponude, poboljšanju infrastrukture, povećanju smještajnih kapaciteta visoke kategorije, poboljšanju aviopovezanosti Crne Gore i otvaranju novih emitivnih tržišta.

„Svi navedeni rezultati obavezuju nas da učinimo sve što je u našoj nadležnosti da podržimo crnogorsku turističku privredu, ojačamo promociju koristeći savremene tehnološke trendove, osnažimo borbu protiv sive ekonomije i ohrabrimo preduzetništvo u svim segmentima turizma“, smatra Radulović.

Novim Zakonom o turizmu predviđena su rješenja koja idu u tom pravcu. Radulović je rekao da je uvjeren da će zajedničkim naporima svih činilaca ona dati prave rezultate i pomoći im da sa većom izvjesnošću i narednu godinu planiraju kao rekordnu.

Radulović je, govoreći o trenutnoj ponudi i investicijama u zimskoj sezoni, kazao da će u funkciji biti šest skijališta i to Savin kuk i Javorovača na Žabljaku, Kolašin 1450 u Kolašinu, Vučje u Nikšiću, Lokve u Beranama i Hajla u Rožajama.

„Pripreme za sezonu na skijalištima su u završnoj fazi, a u Kolašinu već imamo goste iz nekoliko evropskih država. U Kolašinu i Žabljaku ponuda je obogaćena avanturističkim parkovima, koji će raditi tokom cijele godine, a biće održano i više manifestacija kulturno-zabavnog karaktera i nekoliko takmičenja u skijanju“, najavio je Radulović.

Najave bukinga su veoma dobre i očekuju se gosti iz Srbije, Rusije, Albanije, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Izraela i skandinavskih zemalja.

„Tokom naredne godine nastavićemo započeta ulaganja na sjeveru Crne Gore čiji nesumnjivi potencijal Vlada prepoznaje i aktivno sprovodi niz aktivnosti u cilju stvaranja preduslova za investicije u ovom regionu. U toku je realizacija značajnih infrastrukturnih ulaganja na prostoru Bjelasice i Komova, a u inicijalnoj fazi opredijelili smo se za razvoj tri skijališta i to Kolašin 1600 u Kolašinu, Žarski u Mojkovcu i Cmiljača u Bijelom Polju“, precizirao je Radulović.

Radovi na skijalištu Kolašin 1600 su u toku, postavlja se šestosjedna žičara, a radi se i put koji će povezivati ski centre Kolašin 1450 i Kolašin 1600. Naredne godine će biti objavljeni tenderi za skijališta Žarski i Cmiljača.

„U planu je da na Bjelasici imamo tri skijališta sa pratećom infrastrukturom koja će biti povezana sistemom žičara, a u cilju što efikasnijeg upravljanja razvojnim projektima i izgrađenom infrastrukturom, Vlada je osnovala preduzeće Skijališta Crne Gore“, naveo je Radulović.

Ukupna ulaganja u ta tri skijališta iznosiće preko 70 miliona EUR, a nakon realizacije projekta kome je Vlada maksimalno posvećena, na ovom prostoru postojaće ski centar koji će po ukupnoj dužini staza prevazići poznate regionalne centre.

„Ovakva ulaganja daju nam dobru osnovu za privlačenje novih investitora koji bi ulagali u smještajne i ugostiteljske kapacitete u zimskim centrima, čime bi unaprijedili ponudu i privukli veći broj turista“, ocijenio je Radulović.

On je, odgovarajući na pitanje da li smatra da se rješenjem koje stupa na snagu početkom godine o smanjenoj stopi poreza na dodatu vrijednost (PDV) za hotele sa pet zvjezdica na primorju i centralnoj regiji i četiri i pet zvjezdica na sjeveru, ti objekti dovode u privilegovan položaj u odnosu na ostale, kazao da je strateški cilj Crne Gore da se pozicionira kao cjelogodišnja visokokvalitetna turistička destinacija.

„Jedan od glavnih instrumenata za ostvarivanje ovog cilja je razvoj novih, visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta. Evidentno je da Crnoj Gori nedostaju smještajni kapaciteti visoke kategorije, a ova mjera definisana je kao podsticaj za veća ulaganja domaćih i stranih investitora u hotelski biznis, odnosno standard i kvalitet smještaja, čime se podiže i nivo ukupnog kvaliteta destinacije“, rekao je Radulović.

On je, govoreći o dinamici realizacije najvažnijih turističkih projekata u Crnoj Gori, kazao da je zadovoljan time da se projekti realizuju u skladu sa investicionim programima, razvojnim planovima i kapitalnim budžetom.

„U narednom periodu očekujem nove investicije i projekte, kao i povećano interesovanje investitora za ulaganja, posebno u sjevernom dijelu Crne Gore“, dodao je Radulović.

Kada je u pitanju primorski region, nakon uspješne realizacije projekta Porto Montenegro, kao prioritetni projekti prepoznati su upravo Portonovi i Luštica Bay.

„Portonovi će, pored marine sa preko 200 vezova, sadržati hotel sa pet zvjezdica brenda One&Only, spa centar brenda Henry Chenot, luksuzno naselje, restorane, radnje i ostale funkcionalne elemente jednog mediteranskog centra. Prema riječima investitora, do sada je u projekat uloženo preko 260 miliona eura od predviđenih 650 miliona, a najavljeno je da će rizort biti izgrađen do sredine naredne godine“, podsjetio je Radulović.

On je naveo i da je izgradnja kompleksa Luštica Bay, projekta vrijednog 1,1 milijardu EUR u prvoj od tri faze, a kroz nekoliko godina na ovom lokalitetu nalaziće se praktično novi primorski grad sa ekskluzivnim turističkim objektima i sadržajima.

„Trenutno je u toku izgradnja prve marine i hotela Chedi sa pet zvjezdica, a očekujemo da će se radovi realizovati planiranom dinamikom i u narednom periodu. Podsjećam da je investitor projekta Luštica Bay zakupio i ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula koja će biti rekonstruisana u hotel muzejskog karaktera kategorije pet zvjezdica, u skladu sa strogim konzervatorskim uslovima. Priprema idejnog projekta je u toku, nakon čega će investitor pristupiti izradi glavnog projekta, a u toki je i izrada konzervatorsko-restauratorskog projekta“, objasnio je Radulović.

Prema njegovim riječima, značajan turistički projekat je i rekonstrukcija hotela Olipik i Belvi, koja se radi u skladu sa davanjem dijela Ulcinjske rivijere u zakup renomiranom međunarodnom konzorcijumu Karisma.

„Još jedan dokaz našeg predanog rada je i povratak TUI-ja, najznačajnijeg svjetskog turoperatora u Crnu Goru, koji je punio kapacitete Budvanske rivijere, a čiji će gosti boraviti upravo u rekonstruisanim hotelima Ulcinjske rivijere“, ocijenio je Radulović.

On je kazao da je, pored ostvarenih rezultata, politika Vlade, njihova obaveza kao Ministarstva da predano rade na tome da se svi neiskorišćeni kapaciteti stave u funkciju turizma i da sve aktivnosti sprovedu na održiv način uzimajući u obzir zaštitu životne sredine.

„Osim što će se kroz značajna ulaganja i unaprijeđenje kvaliteta ponude obezbijediti veći broj visokoplatežnih turista, stvoriće se i preduslovi za otvaranje velikog broja novih radnih mjesta“, dodao je Radulović.

To je, kako je zaključio, ujedno i izazov za obrazovne institucije koje moraju da stvore adekvatan kadar za najznačajniji sektor crnogorske ekonomije, koji doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) sa više od 20 odsto i ima naznake budućeg zdravog rasta.