Crna Gora je jedna od najbezbjednijih zemalja na Mediteranu i, kao NATO članica, sposobna je da očuva i unaprijedi bezbjednost, rekao je premijer Duško Marković.
On je kazao da je Njegoš, kao vizionar, pjesnik i filozof, morao biti i građanin svijeta. Marković je dodao da je današnja Crna Gora nastavila da nosi Njegoševu luču vezujući budućnost za vrijednosti zapadne civilizacije.
"Crna Gora je opredijelila svoju budućnost ka društvu zapadne civilizacije, kroz pripadnost najmoćnijim bezbjednosnim, ekonomskim i demokratskim zajednicama – Sjevernoatlantskoj alijansi i Evropskoj uniji", rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, gradeći takvo otvoreno društvo, stvaraju se najbolje pretpostavke da svaki crnogorski građanin koji se tako osjeća, ima i realnog osnova da bude građanin svijeta.
"I da se svaki građanin svijeta koji dođe u takvu Crnu Goru osjeća komotno i ugodno, bio on samo turista, ili potencijalni investitor, ili učesnik jednog ovakvog Foruma na visokom nivou“, kazao je Marković na otvaranju Global Citizen Foruma na temu „Mogućnosti u doba neizvjesnosti“ na Svetom Stefanu, pod pokroviteljstvom Arton Capitala.
On je ocijenio da je crnogorska ekonomija danas najbrže rastuća u regionu Jugoistočne Evrope.
On je naveo je da su ideja i naziv Foruma bili veoma inspirativni za njegova razmišljanja na temu kosmpolitizma u današnje vrijeme. „Da li su svi ljudi prije svega „građani svijeta“, ili pripadnici različitih kolektiva: od lokalnih i regionalnih, do nacionalnih zajednica?“.
Kako je rekao, veoma je široka lepeza pogleda na tu temu.
Marković je ukazao da postoje mišljenja koja osporavaju ideju globalnog građanstva i pristupaju joj sa stavom da, ako smatrate da ste građanin cijelog svijeta, onda ste građanin ničega. S druge strane, kako je kazao Marković, veoma je rašireno stanovište po kojem je najkorisniji oblik građanstva u današnjem svijetu građanstvo koje vodi računa o dobrobiti cijele planete i prevazilazi uske, lokalne interese.
„Bez namjere da sudim u debati na ovu temu, iznosim uvjerenje da nijesu bez argumenata zagovornici oba ova pristupa“, saopštio je Marković
Kako je naveo, oni koji vjeruju u globalno građanstvo s pravom ukazuju da se svijet smanjio, da su tehnološke revolucije u oblasti komunikacija i ekonomska globalizacija dramatično približile i povezale građane iz svih krajeva svijeta. To međutim, dodaje Marković, nosi opasnost da se pripadnici svjetske finansijske, političke, pa i kulturne elite udalje od svojih sunarodnika i u krajnjem izgube njihovo povjerenje.
„Ja vjerujem da građanin svijeta mora nositi i one odgovornosti koje imamo na lokalnom i nacionalnom nivou“, poručio je Marković.
U tom kontekstu, smatra Marković, specifična je pozicija nacionalnih vlada, koje su dužne i prvenstvena im je obaveza da zastupaju, štite i promovišu nacionalne interese.
On, kako je kazao, razumije strah globalnog građanina od posljedica koje mogu da uslijede ako svaka Vlada slijedi isključivo svoj nacionalni interes.
„I to zaista nije bez osnova kada su u pitanju neke globalne, ili šire regionalne teme, poput klimatskih promjena, borbe protiv globalnog zagrijavanja, ili velikih migracija“, navodi Marković.
S druge strane, dodaje on, u mnogim oblastima ekonomije ono što je korisno i preporučljivo iz globalnog aspekta, prihvatljivo je i sa lokalnog nivoa, kao što su trgovinske politike, otvorene granice, finansijska stabilnost, zapošljavanje, fiskalne i monetarne mjere.
„Slika, kao i najčešće u životu, nije crno-bijela. Zalažem se za balans i ravnotežu između vizije kosmopolitizma i uzvišenih ciljeva za koje se zalažu globalni građani, s jedne, i obaveza i dužnosti koje imaju prema sunarodnicima, prema svojim državama, s druge strane“, saopštio je Marković.
Osnivač Global Citizen Forum, Armand Arton, ocijenio je da su očekivanja čovjeka danas veća nego ikada, između ostalog i zbog tehnologije. On je ukazao da klimatske promjene pogađaju živote ljudi širom svijeta.
„Ne možemo to da ignorišemo, klimatske promjene su svuda, pogađaju živote svakog od nas. Tu nema razlike između siromašnih i bogatih“, saopštio je Arton.
Arton je naveo da je terorizam u porastu, kao i politika nestabilnosti širom svijeta.
„Živjeti u ovom dobu je teško, ali moramo da naučimo“, poručio je Arton.
Kako je rekao, žrtve ovog doba su migranti, a mnogo zemalja suočava se i sa prilivom izbjeglica koje traže utočište.
Arton je ocijenio da migracije predstavljaju instrument za ohrabrivanje inovacija.
„Moramo promijeniti način razmišljanja i pričanja o migracijama“, zaključio je Arton.
%MCEPASTEBIN%