Jezikoslovci SAD proglasili su "tweet" (cvrkut) za najvažniju riječ godine, a glagol "Googl" za riječ koja je obilježila deceniju
Prvi januar 2000, a ne prvi dan 2001. bio je početak 21. vijeka, što znači da je prvi dan ovog mjeseca označio i ulazak u drugu deceniju novog milenijuma, piše "Politika".
U Americi se računa tako, pa su zato proteklih dana svođeni mnogi računi dekade, u svim oblastima. Ali jedan od najzanimljivijih bilansa bio je onaj jezički. Koliko se u minulih 10 godina promijenio i šta je novo donio engleski jezik kojim se govori ovdje (i, uostalom, najviše na planeti: na engleskom se sporazumijeva 1,58 milijardi ljudi)?
Izbor "riječi godine" preuzelo je na sebe Američko dijalektično društvo, zanimljiva institucija koja je osnovana još 1889, i koja u svom okrilju ima uglednike lingviste, leksikografe, etimologe, gramatičare, istoričare, pisce, urednike, druge naučnike i studente... Od 1990, kada su odlučili da u međusobnoj debati u jednom hotelu u Baltimoru, lučkom gradu na obali Atlantika, šezdesetak kilometara od Vašingtona, uz piće postignu konsenzus o tome koja je riječ obilježila godinu, to čine u prvoj polovini svakog januara.
Pravilo je inače da najvažnija riječ ne mora da bude obavezno nova, ali mora da bude značajna za minulih 365 dana, po učestalosti upotrebe, važnosti i poruci koju nosi.
Ta riječ treba da bude neka vrsta "vremenske kapsule", da na najadekvatniji način izrazi "ko smo i gdje smo bili" u godini iza nas. Ovoga puta, društvo koje se okupilo u baltimorskom "Hiltonu" imalo je zadatak da, po drugi put, izabere i riječ decenije. Posao, mora se priznati, nimalo lak. Nije jednostavno u jednoj riječi sažeti godinu, a kamoli dekadu.
Slične izbore prave ovdje i drugi, ali Dijalektičko društvo ima najveći autoritet (među njegovim članovima je i jedan lingvista koji je o "nepristojnoj" i u svim jezicima često pominjanoj riječi koja označava seksualni odnos, a ovde počinje sa slovom "F", napisao cijelu knjigu, dok je drugi isto tako napisao djelo koje se bavi samo skraćenicom OK, s tezom da je to "najveći američki izum").
Kad je diskusija počela, jedan od prvih prijedloga za riječ decenija bila je riječ "zbunjeni" – više kao šala nego kao ozbiljna kandidatura. A potom, pokazalo se da izbor događaja, trendova, pojava, odnosno riječi koje ih predstavljaju nije baš jednostavan.
Koliko su uspjeli, prosudite sami. Za riječ 2009. izabrana je na srpski prevodiva riječ "tweet" („cvrkut”), ali neprevodiva kao imenica u modernom značenju: "tweet" se danas mnogo manje vezuje za pjesmu ptica, a mnogo više – i uglavnom – za kratke poruke (do 140 slova) poslate preko internet servisa twitter.com, najnovijeg fenomena globalnog povezivanja koji je lane prosto "eksplodirao".
I riječ dekade je iz oblasti informatičkih tehnologija: to je "google", ali ne kao ime korporacije koja je glavni akter u planetarnom internet biznisu, nego kao glagol, koji je u prvi zvanični rječnik engleskog jezika uvršten 2006.
Njegovo značenje je "pretraživati Internet". "Guglovanje" je odavno u opticaju, ne samo u engleskom govornom području, premda će jezički čistunci i ovo proglasiti jeresom.
Da li se bolje razumijemo ako kažemo "pretražiću te na Internetu" ili "guglovaću te"? Odgovor zavisi od toga koga pitate. Mlađa generacija "gugla", dok starija i dalje "pretražuje".
U prvom slučaju odmah je jasno i šta se pretražuje, dok su u drugom neophodna pojašnjenja.
Ovaj izbor znači i da je tehnologija, informatička prije svega, dominirala u minulih deset godina u većoj mjeri od bilo čega drugog (riječ za deceniju devedesetih bila je opet internet pojam "web" – ("informatička mreža", paučina, tkanje...). Šta je bilo to drugo, vidi se i po riječima koje su "ušle u finale": jedan od najozbiljnijih kandidata bila je "nineeleven" (ovde se događaj od 11. septembra 2001, kada je Al Kaida izvršila spektakularni i stravičan napad na Njujork i Vašington, jednostavno sažima u jednu riječ ili broj: "9/11".
Kandidovana je zatim bila i riječ "blog" (internet stranica na kojoj se objavljuje serija povezanih tekstova "blogera" o nekoj aktuelnoj temi), ali je ocijenjeno da je isuviše "ružna".
U užem izbor bio je i "tekst", ali ne kao imenica (sa istim značenjem i u engleskom i u srpskom), već kao glagol koji označava slanje kratke poruke preko mobilnog telefona.
Aktuelna riječ je bila i "green" (zeleno), kao šifra za zaštitu životne okoline, pa čak i skraćenica H1N1 koja je zvanična identifikacija novog ili "svinjskog" gripa.
Izbor riječi godine i decenije potvrdio je tako na nešto drugačiji način ono što se oduvijek znalo: da je jezik "živa materija" i da je učinak njegovih zvaničnih čuvara i lingvističkih čistunaca u njegovoj evoluciji – zanemarljiv.
Organizacija "GlobalLanguageMonitor" je, koristeći poseban program (ili ćemo se bolje razumijeti ako napišem "softver"?) za analizu medija, takođe utvrdila, ovoga puta sasvim konkretno, da je "twitter" bila riječ godine, ali je nalaz za riječ(i) dekade nešto drugačiji: to je, po njima, "globalno zagrijavanje" (globalwarming).
Prethodnih godina istom metodom su izdvojene riječi godine: u 2008. to je bila "bailout" ("spasavanje" velikih korporacija čije je urušavanje zaprijetilo da uruši cjelokupnu američku ekonomiju), "subprime" (sinonim za loše kredite) za 2007...
"Lengvidž monitor" je izračunao da se u engleskom jeziku nova riječ rađa svakih 98 minuta, mada jedan od zvaničnih rječnika, "Merijam-Vebster" u svoju bazu "propušta” samo stotinak novih pojmova godišnje.
(MONDO)