Crna Gora, otvaranjem pregovora u poglavljima poljoprivrede i ruralnog razvoja i socijalne politike i zapošljavanja, nastavlja stabilno da korača svojim evropskim putem, ocijenio je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović.
Pejović je u intervjuu agenciji Mina-business, povodom današnjeg otvaranja ta dva pregovaračka poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, saopštio da je zadovoljan dinamikom kojom se realizuju pregovori.
„Sama činjenica da smo za nepunih pet godina pregovaračkog procesa otvorili 26 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena, kao i da nekoliko drugih spremno čeka na skoro otvaranje, a jedno na zatvaranje, dovoljno govori o dobroj dinamici procesa, ali prije svega o kvalitetu odrađenog posla“, kazao je Pejović.
On je rekao i da današnje otvaranje poglavlja 11 i 19, vezanih za poljoprivredu i socijalnu politiku, potvrda dobrih rezultata koje su crnogorske institucije ostvarile tokom prethodnog perioda.
„Riječ je o veoma zahtjevnim i širokim poglavljima koja predstavljaju ozbiljan izazov za sve zemlje koje teže ulasku u EU. Ta činjenica čini naš uspjeh još većim i daje nam za pravo da budemo ponosni na svoja dosadašnja postignuća na putu prema EU“, ocijenio je Pejović.
Prema njegovim riječima, kroz poglavlje koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, crnogorska poljoprivreda se priprema za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike.
„Članstvom u EU crnogorski proizvođači dobijaju šansu, veću podršku i ono što je najvažnije stabilnost tržišta činjenicom da će svoje proizvode moći da plasiraju bilo gdje u Evropi, naravno u skladu s tim koliko budu spremni za visoke standarde na zajedničkom tržištu. Takođe, potrošači dobijaju veću mogućnost izbora kvalitetnih proizvoda, jer će i ponuda biti veća“, rekao je Pejović.
Ulaganjem u razvoj i modernizaciju seoskih područja sredstvima iz evropskih fondova, kako je rekao, poboljšaće se uslovi za život i rad stanovnika tih područja, što je važno za njihov društveno-ekonomski razvoj i za očuvanje tradicije i identiteta ruralnih mjesta u Crnoj Gori.
„Podrška će biti opredijeljena za osavremenjivanje poljoprivrednih gazdinstava, izgradnju puteva, vodovoda, škola, bolnica, veterinarskih ambulanti i katuna. Na taj način će biti unaprijeđeni kvalitet crnogorskih proizvoda i njihova promocija, a kroz razvijanje koperativa koje podstiču proizvođače na udruživanje i organizovaniji nastup, oni će se lakše plasirati na evropskom tržištu“, smatra Pejović.
On je dodao da se novom reformom poljoprivrede iz 2014. godine postepeno smanjuju velike razlike u podršci koju dobijaju poljoprivredni proizvođači u starim zemljama članicama u odnosu na nove.
„Tu leže brojne mogućnostima koje Crna Gora mora da iskoristi, jer se ova politika sve više prilagođava malim članicama“, naveo je Pejović.
On je kazao da se Crnoj Gori kroz to poglavlje pruža mogućnost da svojim autohtonim i tradicionalnim poljoprivrednim proizvodima, koji se proizvode vjekovima, pruži vrijedan doprinos obogaćivanju evropskog poljoprivrednog sektora.
„Dakle, EU ne ograničava razvoj i povećanje proizvodnje, kako se u javnosti nekad može čuti, nego višestruko podržava konkurentnost proizvođača i uvođenje boljih standarda, uz istovremeno insistiranje na regionalnim specifičnostima“, objasnio je Pejović.
Crna Gora, kao zemlja nezagađenih pašnjaka, zemljišta i vodenih resursa, u svemu tome, kako je ocijenio, ima veliku šansu.
„Stoga, unaprijeđenje poljoprivrede, kao možda najkompleksnije i najosjetljivije politike EU, treba da nas ulaskom u EU odvede u bolju budućnost i omogući svim građanima veći životni standard“, kazao je Pejović.
On je dodao da je tokom prethodnog perioda odrađen zaista veliki posao čime je omogućeno da se to poglavlje otvori u planiranom roku.
„Pravna tekovina EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja pokriva veliki broj obavezujućih pravila, od kojih je većina neposredno primjenjiva. Crna Gora već uveliko radi na usklađivanju zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, kroz donošenje zakonskih akata koji regulišu ovu oblast, kao i brojnih podzakonskih akata koji je bliže uređuju, a u toku je i uspostavljanje neophodnih administrativnih struktura“, saopštio je Pejović.
On je rekao da je donošenjem Strategije za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja od prošle do 2020. godine, zajedno s Akcionim planom za usaglašavanje sa pravnom tekovinom EU, Crna Gora definisala strategijski okvir za uspješno djelovanje u narednom periodu.
Na pitanje koji su naredni zadaci Crne Gore u tom poglavlju i što će biti najveći izazov tokom pregovora, Pejović je odgovorio da slijedi rad na daljem usklađivanju s pravnom tekovinom EU kroz reviziju zakonodavstva, kao i snaženje administrativnih kapaciteta za pravilnu primjenu politika iz tog poglavlja, kako bi Crna Gora spremna dočekala članstvo.
„Ovo prije svega zahtijeva od Crne Gore jačanje postojećih i osnivanje novih administrativnih struktura, kao što su Agencija za plaćanje, Integrisani sistem administracije i kontrole, Mreža računovodstvenih podataka na farmama, kao i formiranje organizacije proizvođača“, kazao je Pejović.
On je rekao da je poseban zahtjev u tom poglavlju uspostavljanje efikasne Agencije za plaćanja u poljoprivredi, tijela koje će predstavljati sponu između crnogorskih proizvođača, države i institucija EU, i preko kojeg će se obavljati finansiranje programa u oblasti poljoprivrede i podrška proizvođačima.
„Veoma je važno i unaprijeđenje poljoprivredne statistike i statističkih podataka, posebno imajući u vidu važnost tačnih i preciznih podataka za određivanje subvencija EU za Crnu Goru i poljoprivredne proizvođače“, naveo je Pejović.
U dijelu poglavlja koje se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje, Pejović je rekao da je politka EU usmjerena na zaštitu radnika, njihovog zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, ali i njihovu obučenost za posao.
„Postoje posebna obavezujuća pravila za sve države članice EU u pogledu zabrane diskriminacije po osnovu rasne i etničke pripadnosti, religije i vjere, invaliditeta, starosne dobi i seksualne orijentacije. Evropska socijalna politika podrazumijeva postizanje jedinstvenog i pravednog pristupa osnovnim socijalnim uslugama, unaprijeđenje sistema socijalne zaštite, visoko obrazovni stepen radne snage, visoku stopu zaposlenosti uz posebnu brigu za grupe koje su manje prisutne na tržištu rada, postizanje sigurnih i održivih prihoda, kao i dostojnih uslova rada za žene i muškarce“, saopštio je Pejović.
On je naveo da su posao u dobrim uslovima, s visokim nivoom socijalne odgovornosti i visoko obučen radnik spreman za tržište rada, dobitna kombinacija za povećenje zaposlenosti i smanjenje siromaštva.
„Crnogorski građani će članstvom u EU imati priliku da rade u boljim uslovima i imati bolju zaštitu na radu, a Crna Gora će imati održiv sistem socijalne zaštite. Fokus evropske politike je na većoj uključenosti ranjivih grupa stanovništva“, objasnio je Pejović.
On je kazao da će Crna Gora imati više prostora za obezbijeđivanje većih mogućnosti za razvoj radnih vještina svojih građana i samim tim za povećanje konkurentnosti svojih radnika.
Prema riječima Pejovića, Evropska komisija (EK) je postavila početno mjerilo Crnoj Gori u 19. poglavlju koje je podrazumijevalo izradu Akcionog plana za postepeno usklađivanje zakonodavstva i izgradnju neophodnih kapaciteta za implementaciju i sprovođenje evropske pravne tekovine.
„Njegovim usvajanjem, u martu prošle godine, to mjerilo je ispunjeno. Takođe su usvojena dva izvještaja o njegovoj implementaciji, u martu i u oktobru, iz kojih se može vidjeti kako napredujemo u ovom usklađivanju“, poručio je Pejović.
On je rekao da cilj nije samo da se Crna Gora u potpunosti uskladi s pravnom tekovinom EU, nego i da ispuni evropska očekivanja u pogledu opšte transformacije crnogorskog društva i stvaranja novih mogućnosti i za građane i ua državu.
„Fokus aktivnosti u narednom periodu će biti na daljem usklađivanju pravnih i strategijskih propisa s pravnom tekovinom EU. Crna Gora će dati prioritet snaženju konkurentnosti i socijalnoj koheziji, posebno u dijelu razvoja vještina na obrazovnim nivoima u cilju stvaranja poslovnih prilika za mlade ljude“, saopštio je Pejović.
On je naveo i da će se raditi na promovisanju inkluzije i aktivnih mjera na tržištu rada u cilju boljeg i lakšeg pristupa socijalnim uslugama.
„Svakako, usklađivanje crnogorskog sistema socijalne politike i zapošljavanja s pravnom tekovinom je ključni instrument za otklanjanje prepreka pametnom i inkluzivnom razvoju i smanjenju siromaštva, tako da će posebni napori u narednom periodu biti usmjereni prema radnom zakonodavstvu, socijalnom dijalogu, inkluziji i zaštiti, te ravnopravnosti žena i muškaraca u politici zapošljavanja“, dodao je Pejović.
U narednom periodu Crnu Goru očekuje donošenje niza zakonskih i strategijskih rješenja.
„Radićemo na donošenju novih zakona o radu i o fondu rada, kao i izmjena i dopuna zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, o socijalnom savjetu i o reprezentativnosti sindikata“, naveo je Pejović.
Preporuka EK je, kako je poručio, da Crna Gora treba da poboljša mjere za tržište rada usmjerene prema mladima, ženama i osobama kojima je otežano zapošljavanje, kao i da ukine zakonodavne mjere koje obeshrabruju žene da učestvuju na tržištu rada.
„Takođe, radićemo i na poboljšanju socijalnog dijaloga, posebno u privatnom sektoru i na lokalnom nivou, sve u cilju da zaista omogućimo da u Crnoj Gori u potpunosti zaživi evropski standard u zapošljavanju i socijalnoj politici“, zaključio je Pejović.