Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) smatraju da će se proces pristupanja Crne Gore Alijansi završiti naredne godine, dok iz Demosa poručuju da ne treba žuriti u NATO po svaku cijenu.
Raško Konjević iz SDP-a je, na konferenciji Centra za demokratsku tranziciji „NATO poslije Varšave: uticaj na Crnu Goru“, kazao da je polovina država članica ratifikovala Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi.
„Za očekivati je da će krajem januara, ili početkom februara, i SAD ratifikovati Protokol. što će bit snažan signal i ostalim zemljama da ubrzaju svoje procedure. Očekujem da će Crna Gora cjelokupni proces završiti tokom 2017. godine“, naveo je Konjević.
Goran Danilović iz Demosa smatra da ne treba članstvu u NATO „hrliti pod svaku cijenu“.
On je saopštio da uvažava one koji žele da Crna Gora uđe u NATO. „Samo tražim da to uvažavanje ide i prema ovoj drugoj strani“.
Danilović je, kako je kazao, ubjeđen da to treba da bude izraz volje građana.
Miodrag Vuković iz DPS-a rekao je da je Crna Gora doživjela da bude pozvana i sasluša izuzetne ocjene o sebi na Samitu u Varšavi.
On je naveo da je proces došao do kraja, i treba ga završiti.
Vuković je ukazao da je taj proces kompatibilan sa procesom ulaska u Evropsku uniju.
On, kako je rekao, nije saglasan da zbog podijeljenosti Crne Gore to treba odgoditi da se ne bi rizikovali nesporazumi.
„Ili ćemo tamo gdje vjerujemo da su vrijednosti koje će poboljšati život građana, ili ćemo ostati nošeni emocijama tamo gdje smo i do sad bili“, saopštio je Vuković.
On smatra da su činjenica da je Crna Gora pred vratima NATO-a i vjerovatnoća da će proces završiti polovinom 2017. godine posljedice Samita.
Danilović je, govoreći o izbornom danu, naveo da bi bio srećniji da nije na izborni dan dobio informaciju što se dešava.
Kako je kazao, morao je reagovati odmah, nemajući vremena da cijeni dubinu i sadržaj.
„Vidjevši i čuvši o čemu se radi, uradio sam onaj dio koji može ministar kojeg ne voli ni većina ni opozicija, koji je između dvije vatre – da se izborni dan nastavi, a da se spriječi onaj koji je imao naum da nešto uradi“, rekao je Danilović.
Prema njegovim riječima, bilo je mnogo nelogičnosti u tome da on na konferenciji za novinare traži sjednicu Vlade. „Pa da budem odbijen i onda da budem kriv za nečiji rezultat na izborima i da budem izdajnik“.
Danilović je ocijenio da je komunikacija institucija sa službama, na primjer, NATO-a ili ambasada, nedopustivo loša.
„Ni ministarka odbrane nije znala ništa. Ja sam zbog korektnog odnosa sa Specijalnim državnim tužilaštvom informisan. Zahvalan sam na tom povjerenju”, dodao je Danilović.
Konjević je, govoreći o izborima 16. oktobra, kazao da se teško može govoriti o fer izborima u, kako je reko, situaciji državnog udara.
„Iskustvo me naučilo da kod ovakvih stvari, ne isključujem bilo koju mogućnost. Puno je različitih interesa. Iskustvo me naučilo da sačekam istragu do kraja“, saopštio je Konjević.
On, kako je kazao, očekuje da državni organi do kraja istjeraju tu priču.
„Želim da ohrabrim državne organe, ako je bilo koji poliitički subjekat na bilo koji način učestvovao, u tome da uslijedi ne sto eura i pola godine uslovno, nego ozbiljna kazna za političke subjekte“, rekao je Konjević.
On, kako je naveo, ne spori da je neko mogao da ima takvu vrstu interesa i da na taj način utiče na Crnu Goru.
Prema riječima Konjevića, ako Rusija ili njeni organi stoje iza toga, moraju se imati za to dokaze.
„Ako ih tako saopštavate, povlačite neke poteze, treba ruskog ambasadora da pozovete na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, a to koliko znam nije učinjeno. Sve što kažete, mora da ima neku konsekvenciju“, saopštio je Konjević.
On je dodao da ne mogu državnu politiku voditi mediji, ili neke sporadične izjave.
Konjević je rekao da će Crna Gora, shodno svojim ustavnim procedurama, odlučivati o NATO-u, jer je suverena država, bez obzira na to kako Rusija na to gleda.