Novi američki predsjednik se bez obzira na etničko porijeklo njegove supruge, ni na koji način ne bavi Balkanom i u vrijeme tranzicije vlasti to sigurno neće biti jedna od dominantnih tema,ocijenio je bivši crnogorski ambasador u Americi
“Ja sam prije spreman da vjerujem u neku vrstu kontinuiteta Američke politike u ovom dijelu svijeta. Mislim da će presudan faktor za ocjenu koju o tome možemo dati biti odnos Trampa prema Rusiji”, rekao je Srđan Darmanović u emisiji Živa istina, prenosi portal Antena M.
Darmanović je pojasnio da ukoliko Tramp bude spreman da se vrati na politiku interesnih sfera, i da se svijet dijeli kao što se to radilo na Jalti, onda je Balkan u zaista nezavidnom položaju.
“Međutim, ja nisam siguran da li je takvo nešto više moguće u današnjem svijetu i tek treba da vidimo da li će Tramp kao predsjednik zaista tako nešto i uraditi", kazao je Darmanović.
On je ocijenio da ni pristupanje Crne Gore Sjevernoatlanskom savezu ne zavisi od predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Obama je uputio Protokol u Senat na vrijeme. Senat je već održao hiring u septembru i sve što se moglo znati i što se moglo čuti tada je da će Komitet za spoljne poslove uputiti protokol na odlučivanje u toku novembra ili decembra – dakle, prije nego što Tramp stupi na dužnost. Ja ne vjerujem da bi se on uopšte miješao u odluku o tome”, istakao je Darmanović.
On smatra da će to postati stvar Komiteta za spoljne poslove pa onda plenarne sjednice Senata. “Ukoliko ne bude nekih tehničkih problema o tome će se odlučivati prije kraja godine, mada nije nemoguće da se prebaci za početak naredne".
Upitan da li bi politikom izolacionizma Tramp mogao da otvori vrata jačem uticaju Rusije na prostoru Balkana, Darmanović je odgovorio potvrdno.
"Ukoliko Tramp zaista bude vidio Ameriku kao zemlju koja se dezangažuje iz svjetskih problema, onda svakako – da. Ali to bi bila radikalna promjena američke uloge u svijetu, tako da, nijesam siguran da će Tramp promijeniti te osnove američke politike", ocijenio je Darmanović.
Prema njegovim riječima, ukoliko se osnove politike ne promijene, u izvedbi su mogući razni problemi, "ali više vjerujem da će se te osnove zadržati".
Mnogo je bilo, navodi Darmanović, iznenađenja kada je Tramp posrijedi, zbog čega je i zavrijedio atruibut "najnepredvidljiviji predsjednički kandidat".
"Stoga se kao logično pitanje nameće – Da li će biti još iznenađenja za vrijeme njegovog mandata?", navodi Darmanović.
On pojašnjava da u posljednjih 50 godina ili više, američki predsjednici pokušavaju da ostvare oko 70 odsto onoga za što su se zalagali u izbornoj kampanji.
"To govorim zbog toga što, teško da je moguće reći za jednu ličnost "On je to govorio da bi dobio glasove, a zapravo ništa od toga ne misli". Ta vrsta radikalnog rascjepa, teško da je moguća, ali je moguća neka vrsta suočavanja sa realnošću", kazao je Darmanović.
On navodi da je Tramp, nakon razgovora sa Obamom, izjavio da je spreman da zadrži neke elemente Obaminog sistema zdravstvenog osiguranja koji je radikalno odbacivao u izbornoj kampanji.
"Vjerovatno će se tako nešto dešavati i sa spoljnom politikom. Kada je NATO posrijedi, Tramp ga sigurno neće napustiti", smatra Darmanović.
Kada su posrijedi, kako ocjenjuje "najteži izbori na svijetu", ne treba zanemariti ni činjenicu da je veći broj birača glasao za Hilari Klinton.
Darmanović je podsjetio da američki ustav poznaje sistem Izbornog koledža u kojem se narodni glasovi prevode u takozvane elektorske glasove, a ovo je, kako dodaje, peti put da je kandidat koji je dobio više narodnih glasova izgubio na izborima.
"Stoga, američko javno mnjenje nije bilo nespremno da izabere ženu", dodao je Darmanović.
Prema njegovim riječima, za ove izbore bilo je karakteristično da su oba kandidata bila izrazito nepopularna – "Tramp zbog kontraverznih izjava, Klintonova jer je doživljavana kao dio političkog establišmenta".