Smrt zbog iscrpljenosti poslom ima i svoj naziv - karoši.
U kancelariji jednog tokijskog ureda svi su mislili da je Keni Hamada zaspao za radnim stolom. Pošto se ni poslije dva sata nije budio, potapšali su ga i shvatili da je njihov kolega u ranim 40-im godinama života - izdahnuo kao žrtva napornog rada.
U zemlji poznatoj po disciplini i izuzetnoj predanosti poslu ovaj slučaj uopšte nije neuobičajen. Smrt zbog iscrpljenosti poslom ima i svoj naziv - karoši.
Srčani udar je najčešći uzrok karošija, koji sve više pogađa predane japanske radnike. Karoši se pojavio tokom posleratnog ekonomskog buma u Japanu, ali je sada ponovo počeo da uzima svoj danak.
Od početka 60-ih i prve žrtve koja je nakon 40 dana neprekidnog napornog rada umrla od moždanog udara, kad je ovaj fenomen uočen i definisan, od karošija su umrle hiljade zaposlenih Japanaca.
Kod najvećeg broja umrlih zbog predoziranja poslom zabilježen je enormno visok broj prekovremjenih sati. Japanci imaju genetsku i kulturnu predispoziciju radoholizma, pa je prekovremeni rad gotovo normalna star.
Mnogi, nažalost, to ne izdrže, odnosno potroše sami sebe, bez ostatka, do smrti.
Dok je većina žrtava do sada umirala od srčanog ili moždanog udara, kod sve većeg broja japanskih radnika se zbog iscrpljenosti danas razvijaju i psihološki poremećaji poput depresije, koja često dovodi do samoubistava.
Stručnjaci upozoravaju da je karoši već dobio novo lice - suicid. Kontinuirani stres zbog predoziranja poslom, koji prerasta u teške oblike depresije, tjera ljude da izlaz nalaze u samoubistvu.
Od 30.000 samoubistava počinjenih u Japanu prošle godine, smatra se da je 10.000 povezano s iscrpljenošću na poslu.
Jedna japanska kompanija morala je da plati oko milion američkih dolara odštete porodici radnika koji je izvršio samoubitvo. Sud je zaključio da je taj čin bio posledica iscrpljivanja na poslu.
"Moj muž je vrlo naporno radio. Bio je pod stresom dan i noć", rekla je udovica. Dodala je da zbog jake konkurencije među kolegama nije bilo vremena za predah. Njen suprug je na poslu, do kojeg je putovao dva sata, radio oko 75 sati nedjeljno ili u prosjeku 15 sati dnevno.
"Položaj zaposlenih je zbog globalne ekonomske krize sada još teži", kaže advokat Hiroši Kavahito, koji zastupa porodice žrtava karošija. Mnoge kompanije smanjuju broj zaposlenih iako je obim posla ostao isti, što je dovelo do porasta smrtnih slučajeva.
Japanske sindikalne organizacije navode da je prošle godine 53 odsto radnika mnogo više bilo izloženo stresu nego ranije.
Japanska vlada, iako ne želi da komentariše broj žrtava kojima barataju razna udruženja, nedavno je priznala da "postoje s radom povezane bolesti prouzrokovane stresom".
Japanska javnost zahtijeva od vlade da preduzme nešto kako bi se ovakvo stanje promijenilo.
(Beta)