Norveška je doprinijela većem nivou vladavine prava u Crnoj Gori, pomogla razvoj institucija i nastaviće da bude partner i u predstojećim godinama
„Norveška je tokom deset godina bila ne samo snažan partner Crnoj Gori u procesu sveukupnog razvoja crnogorskog društva, ona je, ne samo na političkom, nego konkretno finansijskom planu i ekspertskoj pomoći pomogla da Crna Gora osnaži unutrašnji potencijal, izgradi institucije“, rekao je Marković na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, Norveška je jedna od najznačajnijih bilateralnih donatora Crne Gore na tom planu.
„Od 2005. do 2015. godine, Norveška je u iznosu od preko 34 miliona EUR pomogla razvoj crnogorskih institucija i jačanja njihovih kapaciteta. To je za svako poštovanje i još jednom zahvaljujem Brendeu i norveškoj Vladi na toj pomoći“, kazao je Marković.
On je naglasio bilateralnu norvešku pomoć Crnoj Gori na planu jačanja vladavine prava, pravosuđa i organa za sprovođenje zakona.
Kako je rekao, brojni su projekti i značajni finansijski iznosi, a i ekspertska podrška na tom planu koji su doprinijeli jačanju crnogorskog pravosuđa, Agencije za antokorupciju, uvođenju novih pravnih instituta u pravni sistem Crne Gore.
„Norveška je kroz tu bilateralnu pomoć doprinijela da Crna Gora danas ima mnogo veći nivo vladavine prava i mnogo efikasnije pouzdanije institucije u tom smislu nego što nih je imala, što je važno za Crnu Goru, njene građane, njihovu stabilnost, ostvarivanje prava naših građana, ali i otvorenost Crne Gore i nove investicije, ne samo norveških kompanija, nego i drugih“, dodao je Marković.
Prema njegovim riječima, Norveška je snažno podržavala Crnu Goru na njenom putu ka NATO-u, ne samo politički, već i ekspertski i finansijski.
„Konstatovali smo da ubuduće iskoristimo sve mogućnosti, posebno razvojne i šanse koje ima Crna Gora, to se prije svega odnosi na jačanje interesovanja norveških kompanija za ulaganje u ekonomski sektor. Mislim da je sektor energije i energetike ključna oblast u kojoj već imamo razvijenu saradnju, ali te šanse postoje i u drugim sektorima, kao što su turizam, poljoprivreda i šumarstvo“, rekao je Marković.
Brende je ocijenio da je Crna Gora važan faktor stabilizacije na Zapadnom Balkanu. „Sjajno je biti ovdje u godini kad proslavljate deset godina nezavisnosti i u danima kad se pripremate za formalno učešće i prvo okupljanje za stolom NATO samita. To je od istorijske važnosti“.
„Proslavljanje članstva Crne Gore u NATO u staroj Titovoj vili pokazuje da se stvari mijenjaju i da ima velikih pomaka u odnosu na istoriju, od nesvrstanih ka članstvu u NATO-u, to je zaista veliki pomak i uspjeh na putu ka velikoj i važnoj vojnoj alijansi, najvažnijoj takvoj u istoriji“, kazao je on.
Norveška i Crna Gora će, rekao je, imajući u vidu bliske bilateralne odnose, sjedjeti blizu i za stolom NATO-a na Samitu. „To odražava činjenicu da sarađujemo jako puno, naročito u oblasti vladavine prava, koja je jedan od osnovnih preudslova za cjelokupni razvoj“.
Brende je poručio da ne treba da budu zadovoljni trenutnim stanjem stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
„Situacija jeste dobra i napredovalo se u proteklih deset godina, ali to nije garancija da će se tako nastaviti, u tako dobrom duhu. Razgovarali smo o borbi protiv kriminala, o tome kako se treba boriti protiv mafije, nasilnog ekstremizma. Zajedno stojimo na istoj strani u borbi protiv nasilnog esktremizma“, rekao je on.
Brende je poručio da će Norveška biti partner Crnoj Gori u godinama pred nama u oblasti razvoja. „Znate da se možete osloniti na nas“.
Norveške novinare zanimalo je da li postoji neka vrsta tenzije u odnosu na Srbiju i kakvi su odnosi sa Srbijom danas, kao i da li se pitanje organizovanog kriminala u regionu odražava na Crnu Goru.
„U našoj neposrednoj prošlosti je bilo dosta izazova u odnosima između Srbije i Crne Gore. Danas Crna Gora i Srbija uživaju najbolje odnose u poslednje tri decenije. Danas one rade zajedno u zajedničkom interesu, interesu svojih država, ali i regiona i njegove stabilnosti“, rekao je Marković.
On je poručio da je u periodu oko odluka o nezavisnosti i priznanja Kosova bilo stresnih i izazovnih situacija sa zvaničnom politikom Beograda.
Prema njegovim riječima, to nijesu bile odluke protiv Srbije, nego odluke za budućnost, za sve nas, i za Srbiju i za Crnu Goru.
"U Crnoj Gori smo danas srećni što to svi razumiju u regionu, pa razumije u Srbija. Danas su za istim stolom Beograd i Priština, razgovaraju o svojim unutrašnjim problemima, ali zajedno razgovaraju i o zajedničkim problemima“, kazao je Marković.
Kako je rekao, loše iskustvo je iza nas. „Danas su pred nama izazovi i pitanja budućnosti, ne samo kad je u pitanju politika, nego i razvoj i ekonomija“.
„Region gleda u budućnost i njegova evropska perspektiva je izvjesna, ali nažalost, imamo još izazova na tom planu. Prilike i političke nestabilnosti i u Bosni i na Kosovu, posebno u Makedoniji, ostaju izazov za region i sve zajedno, ali vjerujem da ćemo imati mudrosti, prije svega zbog lošeg iskustva u prošlosti, da pronađemo najbolje odgovore za stabilnost regiona i kvalitet života u njemu“, naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, organizovani kriminal ostaje prijetnja.
„Ali koliko su kriminalci u neposrednoj prošlosti intenzivno sarađivali između sebe, razmjenjivali kriminalna iskustva i novac da bi nadmudrili državu i njene institucije, danas imamo na sceni zajednički rad regionalnih institucija, odnosno organa za sprovođenje zakona na suprotstavljanju organizovanom kriminalu i svakog dana vidimo uspjehe na tom polju“, kazao je Marković.
Kako je rekao, danas je mnogo manji prostor za organizovani kriminal i u Albaniji i Crnoj Gori, na Kosovu, Srbiji i u Bosni, nego što je bio prije godinu ili dvije. „Vjerujem da će i dalje taj prostor biti sužen“.
On je poručio i da su bezbjednosni izazovi danas brojni i nepredvidivi i da svi zajedno moraju pronalaziti odgovore na te prijetnje i rizike.
„Danas je pitanje bezbjednosti i stabilnosti svake zemlje u EU, pa i na Zapadnom Balkanu, pitanje razvoja i prosperiteta. Danas ne mislim da je pitanje iskorišćavanja naših resursa ključno za budućnost naših građana naših zemalja, nego pitanje sigurnosti i stabilnosti“, poručio je Marković.