Država nije nikad tolerisala poreske dugove, već je vrlo efikasno njima upravljala, odakle i snažan rast javnih prihoda na godišnjem nivou, ocijenio je bivši ministar finansija i dodao da se mora raditi na povećanju poreske baze.
“Država ne toleriše dugove, niti ih je ikad tolerisala, već je dugom upravljala, vodeći računa o kompanijama sa potencijalima za oporavak, o onima koje imaju solventnost, imovinu, ali trenutno nijesu likvidne, čuvajući time širinu poreske osnove”, naveo je Žugić u autorskom tekstu.
On je dostavio medijima autorski tekst povodom sveučestalijih komentara u dijelu javnih finansija koji predstavljaju pokušaj obezvrjeđivanja ogromnog truda, odgovornosti i vidljivih rezultata čitavog Ministarstva finansija.
Žugić je naveo da poreski dugovi nijesu tolerisani godinama, već je vrlo efikasno njima upravljano, otuda i snažan rast javnih prihoda na godišnjem nivou od 16,2 odsto.
“Država mora raditi na povećanju poreske baze, kako bi kroz dinamiziranje ekonomskog rasta, valorizaciju ogromnih potencijala koji nijesu privedeni namjeni, uz razvoj komplementarnih sektora, doprinosila zapošljavanju i time daljem nastavku rasta naplate javnih prihoda, ali i podizanja standarda stanovništva”, smatra Žugić.
On je rekao da je takozvanu "crnu listu" poreskih dužnika objavila Poreska uprava u vrijeme mandata direktora Milana Lakićevića.
“Dok sam bio na dužnosti ministra finansija tražio sam strožije sankcionisanje svih poreskih dužnika kroz izmjenu krivičnog zakonodavstva, upravo radi efikasnije naplate poreskog duga i sprječavanja povećanja poreske evazije kod isplate neto zarada. Ovaj dio poreskog duga najviše generiše nova poreska dugovanja”, kazao je Žugić.
Visinu duga, kako je dodao, teško može utvrditi i PU, jer to dominantno zavisi od urednosti poreskih obveznika koji ukoliko ne prijave svoj obračun, sužavaju Poreskoj upravi validnost procjene.
“Budući da, prema podacima Centralne banke (CBCG), imamo oko 65 hiljada preduzeća i preduzetnika, od čega je preko 13 hiljada u blokadi, a svi ostali su u zoni poslovanja, rigidniji regulatorni okvir doprinio bi svakako većem stepenu naplate javnih prihoda”, naveo je Žugić.
U tom pravcu Skupština je prošle godine, kako je podsjetila, odbila amandman za jedan glas, za sankcionisanje kroz krivični zakonik, iako je Crna Gora jedina država u regionu i uopšte, koja nema takvu krivičnu mjeru u svom pravnom okviru.
“Takođe, na sjednici Vlade prije više od godinu odbijen predlog Ministarstva finansija za novu Uredbu o reprogramu poreskih obaveza, koju je upravo ovih dana predložio u gotovo identičnoj formi Ustavni sud”, rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, država ne toleriše, već aktivno upravlja javnim dugom, pa stoga kritike oko višestrukih reprograma za pojedine kompanije ne stoje.
“Naime, pominjana je kompanija koja ima više reprograma za period mandata ove Vlade, a koja je u istom vremenu izmirila državi oko tri miliona EUR javnih prihoda, a ostatak duga od oko 1,7 miliona EUR će biti naplaćen mehanizmom iz Zakona o poreskoj administraciji – preuzimanjem potraživanja od Opštine Budva ovog poreskog obveznika nakon dospijeća. Time država aktivno upravlja, a ujedno ostvaruje dodatnu korist kroz naplatu kamate na poreska dugovanja na dnevnom nivou od 0,03 odsto”, precizirao je Žugić.
Takođe, mora se vrlo obazrivo voditi računa i o dugu države prema pojedinim kompanijama, kao i o sudskim postupcima koji mogu izazvati dodatne troškove po samu državu.
“Država mora, kada prekorači kriterijume Mastrihta za javni dug i deficit budžeta, pripremiti sanacioni plan. Radna verzija tog plana postoji i na njoj je radilo gotovo čitavo ekonomsko znanje u našoj državi. S tim što je preporuka međunarodnih finansijskih institucija da rigidnim planom sanacije ne smijemo ugroziti konkurentnost ekonomije, dinamiku ekonomskog rasta i dostupnost finansijskim tržištima”, smatra Žugić.
Punom otvorenošću, objavljivanjem takozvanih "bijelih" i "crnih lista" poreskih obveznika, uključivanje većine i manjine iz svih struktura vlasti i parlamenta i, svakako sa predstavnikom jedinstvene Socijaldemokratske partije (SDP), radilo se na punoj objektivnosti, neselektivnosti i nultnoj stopi tolerancije na sivu ekonomiju.
“Time je Ministarstvo finansija omogućavalo kompletnoj javnosti uvid i uticaj na sve komponente fiskalne politike. Svi odgovorni javni funkcioneri bi morali imati visok moralni dignitet kako u formi, tako i u suštini. Jedino tako ćemo kao Država imati realnu šansu da realizujemo svoje interese”, rekao je Žugić.
On je naveo da je najveći nedostatak sredstava u budžetu zbog Zakona o socijalnoj zaštiti za majke sa troje ili više djece, uz novo zapošljavanje, što su ključni razlozi za rebalans budžeta.
Rad i radni odnosi su, kako je dodao, u Ministarstvu finansija upravo u nadležnosti SDP-a.
“Kako obezbijediti sredstava za rebalans budžeta? Potpuno nesporno, boljom naplatom poreskih obaveza i potraživanja države, iako je i u prethodne tri godine rast prihodne strane budžeta iznosio prosječno godišnje 16,2 odsto, prema ambiciozno postavljenim planovima naplate javnih prihoda”, kazao je Žugić.
Jasno je da se, kako smatra, mora voditi računa o racionalnosti rashodne strane budžeta i svakako, tekuća javna potrošnja finansirati iz tekućih javnih prihoda – bez zaduženja. Izdavanje obveznica na domaćem tržištu uslovno nije sporno, ali jeste problem sužavanja - uzimanja likvidnosti realnoj ekonomiji zbog potreba dinamiziranja ekonomskog rasta, zapošljavanja i širenja poreske osnove.
“Nesporna je činjenica da je na obilasku investitora Crna Gora zadužena za oko 300 miliona EUR, ali to nije bila ukupna ponuda već je drugi dio ponude bio iskazan po veoma visokim kamatnim stopama i do sedam odsto, odbijen iz razloga racionalnosti uz istovremeno dogovoren posao sa bankama aranžerima o direktnoj pozajmici nakon 1.jula ove godine – po povoljnijim uslovima”, rekao je Žugić.
Time se željelo uštedjeti na kamatnim stopama, ostvariti dobra dinamika zaduživanja, ali i spriječiti troškove fiskalnog agenta – CBCG, kroz negativne kamatne stope koje bi ona plaćala za depozite države kod reputabilnih banaka.
“Iako je povećana kamatna stopa kod ovog zaduživanja, ipak se sa pomenutim finansijskim operacijama ostvaruje određena racionalizacija”, zaključio je Žugić.