Premijer Milo Đukanović poručio je danas da ni Mojkovac ni Dubrovnik nijesu bili u nacionalnom interesu Crne Gore i da bi iz tih događaja trebalo izvući nauk.
Đukanović je, tokom premijerskog sata u parlamentu, rekao da u govoru, povodom obilježavanja godišnjice Prvog svjetskog rata, nije izrekao novu ocjenu o Gavrilu Principu i njegovom aktu. „Citirao sam i tada samo ono što je u tom vremenu napisao Glas Crnogorca o tome“.
Đukanović je kazao da bi rasprava o Mojkovcu i Dubrovniku i o tome kako ko doživljava odvela daleko i da nema namjeru da to otvara.
„Ali vjerujem da se možemo složiti u jednom – da se ispostavilo ni jedno ni drugo nije bilo u nacionalnom interesu Crne Gore. I to je bilo moje upozorenje sa govora povodom desetogodišnjice nezavisnoti. Nakon Mojkovca smo izgubili državu i nestali sa mape svijeta, a nakon Dubrovnika takođe ugrozili neke od temeljnih vrijednosti crnogorskog društva“, rekao je Đukanović.
Zato je, dodao je, bilo njegovo upozorenje. „Da odatle izvučemo nauk, ne da bilo ko politički profitira, da izvučemo nauk i da će biti najbolje ukoliko budemo striktno slijedili ono što su naši nacionalni interesi“.
Kad su u pitanju potpisani sporazumi Marovića sa tužilaštvom o priznanju krivice i konsekvence u okviru partije, Đukanović je rekao da „ako je to najveći problem crnogorskog društva, šta će uraditi DPS sa onima koji su se eventualno ogriješili o zakon, onda ja ne brinem za budućnost crnogorskog društva“.
„Nemojte da sumnjate, DPS će i sa tim problemom izaći na kraj na jedan odgovoran način, kao što je izlazila sa svim dosadašnjim problemima. Mislim da mi imamo mnogo važnijih, zahtjevnijih i težih problema u crnogorskom društvu od problema koji se tiču bilo koje partije i partijskog života pojedinačno“, naveo je on.
Šef kluba poslanika SNP-a, Aleksandar Damjanović, pitao je premijera da li smatrada nedavni verbalni sukobi sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve (SPC) doprinose pomirenju.
Đukanović je kazao da se ne može govoriti o bilo kakvom, pa ni verbalnom sukobu između njega i predstavnika SPC, navodeći da je samo u jednom intervjuu iznio ocjenu o psotupanju dijela SPC koje je suprotno državnim interesima Crne Gore.
On je rekao da je Crna Gora danas nezavisna i demokratska, na temelju odluke građana na referendumu 2006. godine, koji su se opredijelili da žive u društvu čije su osnovne vrijednosti sloboda, mir, tolerancija, poštovanje ljudskih prava.
Đukanović je rekao da živimo u državi koja je izbjegla opasnost nacionalnog prebrojavanja, ko je veći, a ko manji, u kojoj se garantuju prava svima, bez izuzetka.
Premijer je, odgovarajući na dio Damjanovićevog pitanja o jednakosti ćiriličnog i latiničnog pisma, rekao da je Ustavom definisano da je službeni jezik crnogorski, da su ćirlično i latinično pismo ravnopravni, kao i da su u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
„Na osnovu zahtjeva građana, na ćirilici je izdato 30.845 ličnih karata, 2.974 izvoda iz registra rođenih, 1.060 uvjerenja iz registra crnogorskih državljana i 896 izvoda iz registra umrlih. Na dva pisma, ćirilice i latinice, izdato je 11.932 pasoša“, saopštio je Đukanović.
On je poručio da nema govora o evidentnom neravnopravnom tretmanu srpskog jezika i ćiriličnog pisma od države.
„Naprotiv, sve državne institucije su posvećene daljem unaprjeđenju zaštite jezičkog bogatstva Crne Gore, jednakom tretmanu pisama koja čine dio naše zajedničke kulturne baštine“, naveo je premijer.
Početak sjednice obilježila je rasprava o tome da li je prekršen Poslovnik time što poslanicima Janku Vučiniću i Džavidu Šaboviću nije dozvoljeno da premijeru postave pitanje.
Pitanje Vučinića odnosilo se na, kako je rekao, prijetnje premijera na posljednjoj sjednici, a Šabovićevo pitanje bilo je hoće li premijer kazniti ili unaprijediti predsjednika Političkog savjeta DPS, Svetozara Marovića.
Dio opozicije negodovao je i zbog toga što novinarskim ekipama nije dozvoljeno snimanje početka sjednice u plenarnoj sali, nakon čega je poslanik DF-a Milutin Đukanović zatražio prekid sjednice.